Europski izbori: DIP zaprimio 25 lista, evo kakve su poruke poslane

Foto: Istock, snimka zaslona/Montaža: Narod.hr

U ponoć je istekao rok za predaju kandidacijskih lista za europske izbore koji će se održati 9. lipnja. Hrvatska bira 12 zastupnika za Europski parlament. Državno izborno povjerenstvo je zaprimio 25 lista.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na ovim izborima Hrvatska funkcionira kao jedna izborna jedinica, što znači da stranke predaju samo jednu listu na kojoj treba biti 12 kandidata, prenosi HRT.

Nakon ponoći Državno izborno povjerenstvo ima rok od 48 sati za objavu pravovaljanih lista. No oni će to učiniti već sutra u poslijepodnevnim satima. Što znači da će već sutra početi i službena kampanja za europarlamentarne izbore, koja će trajati do 7. lipnja.

>Raspisani izbori za EU parlament, prijave kandidatura najkasnije do 24. travnja

DIP zaprimio 25 kandidacijskih lista za europske izbore

Državno izborno povjerenstvo (DIP) zaprimilo je 25 kandidacijskih lista za europske izbore koji će se održati u nedjelju, 9. lipnja. Na njima će birači izabrati 12 europskih zastupnika na pet godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljednja je svoju listu predala stranka Pokret za životinje, prije nje Stranka Ivana Pernara i Radnička fronta, potvrdio je glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.

Do utorka u ponoć, kada je istekao rok za kandidature, DIP je zaprimio 23 stranačke, odnosno koalicijske liste i dvije nezavisne, odnosno liste grupe birača. Koje su od njih pravovaljane, trebao bi utvrditi do srijede poslijepodne kada bi trebao objaviti zbirnu listu pravovaljanih lista.

Tim činom počet će službena izborna promidžba koja će trajati 44 dana, do ponoći, 7. lipnja kada nastupa dvodnevna izborna šutnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

DIP je za lipanjske europske izbore zaprimio osam lista manje nego 2019. godine kada su se na istim izborima natjecale 33.

Listu predala i influencerica koja promiče održivu modu

Uz liste političkih stranaka i koalicija, HDZ-a, Mosta, Možemo, DP-a, SDP-a i drugih, pristigle su mu i dvije nezavisne, odnosno liste grupe birača. Podnijeli su ih aktualni europarlamentarac Ladislav Ilčić, te influencerica Nina Skočak (26). Njena lista Gen Z sastavljena je isključivo od mladih ljudi. Skočak na svom instagram profilu inače promiče održivu modu.

Hrvatska će u lipnju četvrti put glasovati na europskim izborima. Prvi put je to radila 14. travnja 2013. godine, prije službenog ulaska u EU-u, 1. srpnja te godine. Tada je birano 12 zastupnika, a mandat im je trajao samo godinu jer su se iduće, 2014. godine održavali redovni europski izbori. Posljednji europski izbori održani su u svibnju 2019.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Izbori za EU parlament: Skok izlaznosti 2019. bio je iznimka ili početak trenda?

Po listi se može potrošiti do 530.891 eura

Najkasnije s danom predaje liste, svi su sudionici europskih izbora bili dužni otvoriti poseban račun za financiranje izborne promidžbe. Po listi mogu potrošiti najviše 530.891 eura.

Osim vlastitim sredstvima, promidžbu mogu financirati i donacijama političkoj stranci. Nezavisnoj listi fizičke osobe mogu donirati do 3.981 eura, a pravne do 26.544 eura.

Onima koje doniraju, donatori su dužni dostaviti izjavu da se protiv njih ne vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema državnom i lokalnim proračunima ili zaposlenicima. Za donacije čija vrijednost prelazi 663,61 eura, donator i primatelj donacije dužni su zaključiti ugovor i priložiti mu spomenutu donatorovu izjavu.

Političke stranke i nositelji nezavisnih lista dužni su DIP-u dostavljati izvješća o financiranju promidžbe za europske izbore. Prvi put to moraju učiniti sedam dana prije izbora, dakle zaključno s 1. lipnja, a drugi put 30 dana nakon održanih izbora, dakle zaključno s 8. srpnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Penava (DP): Zalažemo se za demokršćansku Europu

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava istaknuo je u utorak prilikom predaje Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) kandidacijske liste za EU izbore da se zalažu za demokršćansku Europu.

– Zalažemo se za demokršćansku Europu, Europu svojih korijena, pitomu, kulturnu, uključenu Europu, sigurnu Europu, razvijenu Europu. I na kraju Europu koja u velikoj mjeri odredila budućnost svijeta, rekao je Penava.

Nakon izvrsnih rezultata ostvarenih na parlamentarnim izborima i u jeku silnih pregovora i razgovora, dinamika je htjela da vrlo brzo ulazimo u kampanju za europske parlamentarne izbore, dodao je. Penava je pozvao birače da podrže DP i na europskim izborima.

Istaknuo je da su na listi DP-a za Europski parlament ljudi različitih profila, manje-više poznati javnosti. Voljeli bismo da DP po prvi put postane europarlamentarna stranka kao i da drugi kandidat s liste uđe u Europski parlament, kazao je Penava.

>Penava (DP): Voljeli bismo biti u poziciji izvršne vlasti, ali ne po svaku cijenu

Bartulica: ”Dugo se bavim pitanjima kako će Europa izgledati danas i sutra”

Na čelu liste DP-a je Ivan Penava, nakon njega međunarodni tajnik stranke Stephen Nikola Bartulica. Dalje su na listi Slobodan Novak, Branka Lozo, Jesenka Ricl, Davor Dretar, Ivana Mujkić, Dubravka Lipovac Pehar, Josip Jurčević, Ivica Kukavica, Anamarija Frankić i Stipo Mlinarić.

Dugo se bavim pitanjima kako će Europa izgledati danas i sutra, i dalje ću ustrajati u zastupanju onih načela i uvjerenja koje sam do sada jasno komunicirao, poručio je Bartulica.

U utorak navečer kandidacijske liste za EU izbore predali su još Hrvatska stranka građanskog otpora, Pokret za modernu Hrvatsku i Agrarna stranka – Pokret za hrvatsku poljoprivredu.

>Bartulica za Narod.hr:Rodna ideologija postala je službena dogma EU-a, nameće se kroz javne institucije, prije svega škole

Petrov (MOST): ”U EU parlamentu ćemo stajati na suverenističkim pozicijama”

Most, koji na ove izbore izlazi s Hrvatskim suverenistima i HSP-om, predao je također svoju listu za EU izbore. Čelnik Mosta, Božo Petrov nije htio komentirati nagađanja o raskolu unutar stranke i odlasku bračnog para Raspudić.

– Nedavni izbori u RH pokazali su da su ljudi ipak željni promjena i da im ovakva polarizacija društva i vladajuća garnitura nije po volji. A s razine EU nam dolaze loše zakonske inicijative, koje ista ta vladajuća garnitura samo provodi i time porobljava Hrvatsku, kazao je Petrov.

Netko u EU parlamentu, kao i ovdje u Saboru, dodao je, treba dignuti glas protiv zatiranja identiteta, zelenog plana koji uništava hrvatsku poljoprivredu i suludih migrantskih politika.

>Petrov u intervjuu za Narod.hr: Za mene je rodna ideologija smrt za društvo

Za EU parlament Mostu se pridružio Glasnović

Na parlamentarne izbore 17. travnja izašli su u koaliciji s Hrvatskim suverenistima. No za europsku utrku su taj blok pojačali i s Hrvatskom stranka prava i njihovim Željkom Glasnovićem. Petrov je rekao kako njihova koalicija tvori ”najčvršći blok od centra prema desna”.

Petrov je naglasio kako će u EU parlamentu stajati na suverenističkim pozicijama.

– I beskompromisno ćemo stajati na suverenističkim pozicijama. Hrvatski građani zato mogu slobodno smatrati da će upravo Most istom ljubavlju prema domovini i istom žestinom kao što smo to radili i u Saboru zastupati njihove interese i u EU parlamentu.

Petrov će predvoditi listu za EU parlament. Iza njega je Zvonimir Troskot, potom Dominik Klemenčić (Suverenisti), a na četvrtom mjestu Željko Glasnović (HSP). Slijede ga Nikola Grmoja, Petra Mandić, Kristina Jerčić, Ivan Vidović, Kristina Bakula, Anamarija Jurković, Željka Ilijaš Baričević. A na posljednjem mjestu našao se Marin Miletić.

>Je li Most promijenio mišljenje nakon prozivki da je Miletić lagao kako neće sa SDP-om?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.