Koncentracijski logor Mauthausen, čija se 70. obljetnica oslobođenja obilježava 5. svibnja, bio je model nacističkih logora gdje su na tisuće ljudi umirale kako bi zadovoljle ratnu ekonomiju i ideal veličine Trećeg Reicha.
Granit vađen u ogromnim količinama iz kamenoloma u blizini logora bio je “materijal kojim su građeni snovi Trećeg Reicha”, rezimira lokalni vodič Casimir Paltinger.
Služio je za gradnju autocesta, javnih zgrada i samih koncentracijskih logora.
Lokacija na sjeveru Austrije odabrana je 1938. zbog blizine kamenolomu. Potom se proširila u tolikoj mjeri da povjesničari govore o “sustavu Mauthausen”: 49 satelitskih logora u Austriji i Njemačkoj, isto toliko tvornica u kojima se izrabljivalo do smrti.
Mauthausen je bio namijenjen “nepopravljivim političkim neprijateljima” nacističkog poretka. Polovica od 200.000 zatvorenika koji su prošli logorom, ondje je poginula.
Među njima jako puno ratnih zarobljenika, posebice sovjetskih i poljskih, ali i, u manjem broju, pripadnika pokreta otpora, običnih kriminalaca, homoseksualaca i židova.
Nekoliko iznimnih fotografija koje je snimila skupina španjolskih zatočenika svjedoče o kalvariji u logoru. Iznesene potajice iz logora, sakrila ih je u svojem vrtu do oslobođenja Anna Pointner, stanovnica gradića Mauthausen.
U znak sjećanja na Annu Pointner i njezinu “hrabru i izimnu borbu” protiv nacizma, u gradiću nedaleko Linza će se 9. svibnja otkriti spomenik.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
