Pritisak iz EU: ‘Sve države članice moraju ratificirati Istanbulsku konvenciju bez odgode’

Zastupnici u Europskom parlamentu pozvali su sve države članice, koje to do sada nisu, da bez odgode ratificiraju Istanbulsku konvenciju.

Podsjetimo, u Hrvatskoj je Istanbulska konvencija potpisana još u siječnju 2013. godine, u mandatu SDP-ove Vlade. Međutim, SDP-ova Vlada nije ju ratificirala. Učinila je to na kraju Plenkovićeva vlada u travnju 2018. godine, unatoč protivljenju građana, ali i otporu unutar stranke.

> Istanbulska konvencija kao odskočna daska za Plenkovića i njegove suradnike – sjećate li se kako su je gorljivo zagovarali?

> HDZ-ova lista za EU: Na vrhu Istanbulska bojna

Pritisak iz EU na Bugarsku, Češku, Mađarsku…

“Nezakonodavna rezolucija, usvojena u četvrtak sa 500 glasova za, 91 protiv i 50 suzdržanih, poziva Vijeće da hitno zaključi EU ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatu i kao Istanbulska konvencija. U rezoluciji se poziva sedam država članica koje su potpisale, ali još nisu ratificirale Konvenciju da to učine bez odlaganja, a to su Bugarska, Češka, Mađarska, Litva, Latvija, Slovačka i Ujedinjena Kraljevina.”, priopćeno je iz Ureda Europskog parlamenta

Nadalje se navodi da europarlamentarni zastupnici osuđuju napade i kampanje protiv Konvencije u nekim zemljama, koje se temelje na namjernom pogrešnom tumačenju i lažnoj prezentaciji njenog sadržaja u javnosti. Zastupnici traže da Komisija u sljedećoj Europskoj rodnoj strategiji kao prioritet doda borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja. Također traže od Komisije da podnese zakonski akt koji se bavi svim oblicima rodno uvjetovanog nasilja – uključujući i online zlostavljanje i kibernasilje – i zalažu se za uvrštavanje nasilja nad ženama u popis teških kaznenih djela na razini EU-a. Sve države članice trebale bi osigurati da se Konvencija pravilno provodi i primjenjuje dodjeljivanjem odgovarajućih financijskih sredstava i ljudskih resursa resornim službama. Od ključne važnosti je i omogućiti odgovarajuću obuku osoblja koje se bavi žrtvama (suci, liječnici, policijski službenici itd.).

Parlament također ponavlja svoje stajalište da podupire izdvajanje 193,6 milijuna eura za mjere sprječavanja i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja u programu Prava i vrijednosti.

Istanbulska konvencija, koju je Vijeće Europe usvojilo 2011. godine, stupila je na snagu 2014., a EU ju je potpisala u lipnju 2017. godine. To je prvi međunarodni instrument te vrste. Njome se uspostavlja sveobuhvatan okvir mjera za sprečavanje takvog nasilja, pružanje potpore žrtvama i kažnjavanje počinitelja, ističu u priopćenju.

Što je Istanbulska konvencija?

Istanbulska konvencija je međunarodni ugovor donesen u okviru Vijeća Europe kao “sveobuhvatni pravni okvir” za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, s ciljem da se žrtvama nasilja omogući ista razina zaštite u svim europskim državama.

Konvencija sadrži mnoge poželjne odredbe o pružanju pomoći žrtvama nasilja, kao što su odredbe o skloništima, pružanju pravne pomoći i potpore žrtvama nasilja te o nalogu za udaljenje ili zabranu pristupa žrtvi. Međutim, imajući na umu da je većina odredbi već unesena u nacionalna zakonodavstva velikog broja europskih država, uključujući i Republiku Hrvatske te da se dodatne poželjne odredbe mogu ugraditi u nacionalna zakonodavstva bez ratifikacije, argument da se Konvenciju nužno treba ratificirati je relativno slab.

Konvencija sadrži i spornu definiciju roda. Prema članku 3. Istanbulske konvencije rod označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce. To bi značilo da se svaka osoba može razvijati u skladu s vlastitim interesima, sposobnostima i osobinama ličnosti, bez podjela društvenih uloga na one za djevojčice i dječake, odnosno žene i muškarce.

Plenkovićeva Vlada, unatoč protivljenju, ratificirala Konvenciju

“Za razliku od SDP-a, imali smo hrabrosti ratificirati Istanbulsku konvenciju u Saboru. Ogromna se rasprava razvila o ideološkoj temi rodne ideologije, ali smo i tu poruku čuli, i riješili smo je. Riješili smo je s interpretativnom izjavom s člancima Zakona o potvrđivanju gdje smo vrlo jasno javno otklonili strahove onih koji su to tada javno artikulirali na ulicama Zagreba, Splita, nosili transparente o nekakvoj obmani, babarogama koje će nam se dogoditi itd. I ratificirali smo je. Naravno, da se ništa od tih strahova, u biti laži i dezinformacija nije realiziralo. Ni milimetra.”

I dok se predsjednik Vlade hvali ratifikacijom dokumenta protkanog rodnom ideologijom, mi podsjećamo koliko kako su na njegovu gorljivu kampanju za ratifikaciju IK reagirali hrvatski građani, mnoge udruge, vjerske zajednice, HAZU itd.

Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti još je u prosincu 2017. uputilo odgovornima na političkim pozicijama Izjavu o Istanbulskoj konvenciji u kojoj ističe neprihvatljivost rodne ideologije za odgojno-obrazovni sustav.

Od početka intenzivne kampanje za ratifikaciju IK, protiv nje su vrlo oštro reagirali mnogi članovi HDZ-a, od kojih su neki i napustili stranku. Podsjetimo samo raspuštanja lokalne organizacije HDZ-a u Kistanju na čelu s Rokom Antićem zbog neslaganja s politikom stranke po pitanju IK. Također, podsjetimo na žene iz metkovskog ogranka HDZ-ove Zajednice žena „Katarina Zrinska“ koje su se ogradile od izjave Nade Murganić vezane uz stav Zajednice o Istanbulskoj konvenciji, na izlazak unuke dr. Franje Tuđmana iz HDZ-a i mnoge druge.

“Uvjeren sam da bismo ne samo u Hrvatskoj već i u mnogim europskim državama izbjegli prijepore u društvu, da je radna skupina Vijeća Europe svoj tekst temeljila na konceptima prihvatljivima svima. Tada bi se svi napori usmjerili upravo na samu bit – borbu protiv nasilja nad ženama. (…) Dakle, nije glavni prijepor u tome što se u nekom dokumentu koristi riječ “rod”, već disocijacija “roda” od prirode, od “spola”. Te, shodno tome, forsiranje “rodnog identiteta” kao koncepta koji ne mora korespondirati s prirodom, to jest s biološkim određenim spolom.” – objasnio je neke probleme Istanbulske konvencije HDZ-ov Davor Ivo Stier, kada je s putovanja u Argentinu uputio pismo svojim kolegama u HDZ-u.

Što građani misle o Istanbulskoj konvenciji rekli su na dvama velikim prosvjedima održanima u Zagrebu i Splitu, na kojima se okupilo na desetke tisuća ljudi.

1 od 17

Protiv rodne ideologije u Istanbulskoj konvenciji oglasile su se i vjerske zajednice.

Gorljivi zagovornici Istanbulske konvencije, uz premijera Plenkovića, bili su članovi njegove Vlade te mnogi članovi središnjih tijela HDZ-a. Među njima se posebno istaknula sadašnja potpredsjednica Europske komisije, Dubravka Šuica, tadašnja ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić i mnogi drugi.

Unatoč jasnom mišljenju građana koji su prosvjedima iskazali da se ne slažu s ratifikacijom Istanbulske konvencije, predsjednik Vlade Andrej Plenković ustrajao je na njezinoj ratifikaciji prikrivajući ovaj čin zabrinutosti zbog nasilja nad ženama. Ovdje valja spomenuti da je Hrvatska uz bok europskim zemaljama s najmanjom stopom nasilja nad ženama u Europi. Forsiranje ratifikacije Istanbulske konvencije odmah se odrazilo na snažnom padu popularnosti HDZ-a na izborima koji su uslijedili.