U jednoj od svojih najosporavanijih interpretativnih odluka do danas – koju je podržalo 28 vrhovnih sudaca, Građansko vijeće Vrhovnog suda u Bugarskoj zaustavilo je mogućnost “transrodnima” da pravno “promijene svoj spol”.
Interpretativna odluka glasi: “Objektivno materijalno pravo koje je na snazi na području Republike Bugarske ne predviđa mogućnost da sud u postupku u skladu s Poglavljem III., Odjeljkom VIII. o civilnoj registraciji promjeni podataka o spolu, imenu i jedinstvenom matičnom broju u matičnim knjigama podnositelja zahtjeva koji tvrdi da je transrodna osoba”.
>Vrtoglavo rastu brojke ‘transrodne djece i tinejdžera’, zažale kad je kasno: ‘Odrezali su mi dojke, društvo me napustilo’
Kako je bilo, ali više neće biti?
Ova presuda prekida praksu mnogih sudova koji dopuštaju “transrodnim” osobama da zakonski “promijene spol”. Sve do 2019. Vrhovni sud nije dvojio je li, unatoč nepostojanju zakonskog okvira, dopuštena “promjena spola”, ali su suci raspravljali o tome koji su preduvjeti da se to dopusti – je li to operacija “promjene spola”, je li dovoljno da je započeta hormonska terapija….
Zakonsku promjenu spola suci su dopuštali oslanjajući se na Zakon o matičnim knjigama, koji kaže da se spol ne može promijeniti upravnim putem (čl. 76., st. 5.), ali propisuje da promjenu podataka o građanskom stanju u sastavljenim aktima o građanskom stanju provode sudski ili upravni postupak (čl. 73.), odnosno sud ga može narediti.
Tu je i zakon o bugarskim identifikacijskim dokumentima, koji kaže: “U slučaju promjene imena, jedinstvenog matičnog broja (osobni broj/identifikacijski broj stranca), spola, državljanstva ili u slučaju značajnih i trajnih promjena, osoba je dužna podnijeti zahtjev za izdavanje novih bugarskih osobnih dokumenata u roku od 30 dana.”
Odluke suda temeljile su uglavnom na Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i na praksi Europskog suda za ljudska prava.
>Donosimo sve o udruzi koja je nositelj transrodne agende u Hrvatskoj, a iza koje stoji Noah Kraljević iz afere Zambija
Odluka Ustavnog suda o “rodu”
Interpretativna odluka dolazi više od dvije godine nakon što je Ustavni sud proglasio da pojam “roda” prema Ustavu treba shvatiti samo u njegovom biološkom smislu. Naveo je da “ne izdaje obvezujuće propise pojedinačnim tijelima u vezi s rješavanjem pravne situacije transrodnih osoba, a posebno zakonodavnoj vlasti u vezi sa stvaranjem određenog pravnog okvira koji bi im priznavao pravo na rodnog samoodređenja, a sudovima – u pogledu pravilnosti odlučivanja o zahtjevima navedenih osoba za poštovanje određenih pravnih posljedica koje proizlaze iz tog samoodređenja”.
U istoj odluci naglašeno je da su sva državna tijela dužna voditi računa o njezinom obveznom tumačenju, da pojam “spol”, kao određivanje osobnog i obiteljskog statusa građana, ima samo biološki sadržaj te podsjetio da je svako nepoštivanje njezinih odluka kršenje samog Ustava. Izričito navodeći da postoji mogućnost izmjene akta o građanskom statusu na temelju samoodređenja spola samo za “interspolne osobe “(osobe koje su rođene s nedefiniranim ili mješovitim spolnim oznakama) te za “transrodne osobe”, istaknuo je da je loptica na zakonodavcu.
Prevladavajući stav većine od 28 sudaca Vrhovnog suda
“Ustav i sve bugarsko zakonodavstvo izgrađeni su na razumijevanju binarne egzistencije ljudske vrste, spol je određen rođenjem i gubi se smrću, a koncept “roda” ima smislenu primjenu i određuje ustavni status prirodnog osobe u vezi s društvenim odnosima, a posebno s institucijama braka, obitelji i majčinstva”, ističe Vrhovni sud.
Objašnjava kako zakonska promjena spola osobe utječe i na druge – djecu i bračnog druga. I doći će do ustavom nedopustive situacije da postoji brak između osoba istog spola ili djece koja imaju djecu istog spola.
“Takva promjena bi se trebala smatrati dopuštenom samo uz detaljnu zakonsku regulativu, koje trenutno nema. Kad bi sud dopustio takvu promjenu bez detaljne zakonske regulative, to bi pravni položaj podnositeljevog bračnog druga i njihove djece dovelo u stanje nepravomoćne zakonske odredbe”, dodaje se.
“Ovlast reguliranja uvjeta i posljedica činjenice da se pojedinac identificirao spolom koji nije biološki ne pripada sudu. Pristup rješavanju ovog pitanja zahtijeva znanstvenu prosudbu u više od jednog područja znanja (biologija, medicina, psihologija, sociologija, etika, pravo) Samo je zakonodavac nadležan procijeniti u kojoj će mjeri zakone koje donosi uskladiti s ovakvim ili onim znanstvenim stajalištima o određenom pitanju i vrijednosnim shvaćanjima društva“, zaključuje Vrhovni sud.
Tekst se nastavlja ispod oglasa