Bivši zatočenici hrvatskih logora u BiH očekuju strože kazne za šestoricu čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata kojima će sutra ICTY izreći pravomoćnu presudu i žele potvrdu da je Hrvatska sudjelovala u zločinačkom planu etničkog čišćenja, izjavili su u utorak njihovi predstavnici.
Haški sud objavit će u srijedu pravomoćnu presudu vojnim i političkim čelnicima bosanskohercegovačkih Hrvata, osuđenima 2013. na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom ratu 1993.-1994.
U okviru presude u predmetu “Prlić i drugi”, žalbeno vijeće dat će i ocjenu o tome je li postojao udruženi zločinački pothvat u kojem je sudjelovao tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, kako je navedeno u nepravomoćnoj presudi.
Savez logoraša u BiH očekuje da će suci potvrditi prvostupanjsku presudu, optužene proglasiti krivima po svim točkama optužnice i potvrditi odgovornost za zločinački pothvat.
“Nijedna kazna ne može ublažiti bol žrtava i njihovih obitelji za patnje koje su optuženi prouzročili svojim djelovanjem,” rekao je Hini predsjednik te nevladine udruge Jasmin Mešković.
Uzimajući u obzir težinu zločina koji im se stavlja na teret kazna bi morala biti rigoroznija, smatra on.
Po njegovim riječima, da je htjela Hrvatska je mogla spriječiti zločine nakon osnivanja Herceg Bosne na većinski hrvatskim područjima BiH. “Kroz prvostupanjsku presudu kojom je utvrđeno prisustvo službenih jedinica hrvatske vojske u BiH vidljiva je odgovornost Hrvatske za sudjelovanje u zločinačkom pothvatu”, smatra je Mešković.
Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je 2013. osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
Proces je počeo u travnju 2006., dvije godine nakon što se šestorka dragovoljno predala Haškom sudu.
Izricanjem pravomoćne presude Haški sud nakon 24 godine prestaje s radom, a njegov rad nastavlja Mehanizam za međunarodne kaznene sudove.
