Oko 1,7 milijuna slovenskih birača u nedjelju će na prijevremenim izborima odlučivati o novom sazivu parlamenta, a ankete pokazuju da bi najviše uspjeha ponovno mogla imati jedna novoosnovana stranka.
Bira se 90 zastupnika u Državnom zboru (parlamentu), 88 na općim listama i dva u izbornim jedinicama za pripadnike mađarske i talijanske manjine. Stranka koja osvoji najviše mandata prva će imati priliku sastaviti novu koalicijsku vladu.
Radi se o sedmim parlamentarnim izborima u samostalnoj Sloveniji i drugim prijevremenim u zadnje tri godine, što govori o destabilizaciji političkog prostora obilježenog posljedicama ekonomske krize i mnogobrojnim političkim aferama, te sve većim nepovjerenjem birača prema politici i političarima.
Kao i na prijevremenim izborima 2011. godine kad je na opće iznenađenje relativnu većinu u parlamentu osvojila stranka koju je ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković osnovao samo nekoliko tjedana prije otvaranje birališta, i ovi izbori svjedoče o nastavku sličnog fenomena.
Cerar vodi
Prema svim dosadašnjim ispitivanjima u vodstvu je Stranka Mire Cerara (SMC), osnovana prije mjesec dana. Grupacija koju vodi taj sveučilišni profesor i pravnik, sin gimnastičkog šampiona Mire Cerara starijeg, sastavljena je od intelektualaca i profesora, te ljudi koji ističu da žele “obnoviti” slovensku politiku u cijelosti i inzistiraju na etičkim vrijednostima i suzbijanju sve izraženijih koruptivnih pojava na različitim područjima.
Slovenski analitičari Cerarov očekivani uspjeh, pri čemu on računa da će kao mandatar sastaviti novu vladu, povezuju sa željama biračkog tijela za temeljitim promjenama stare političke klase i traganju za novim licima i osobama koje nemaju mrlja u dosadašnjoj javnoj karijeri. Cerar dosta nejasno obećava više pravne i političke kulture, čime je privukao dosta apatičnih ili sadašnjom politikom razočaranih birača, te obećava da će stvoriti široku koaliciju različitih stranaka u vladi koja bi zemlju povela iz krize.
U jednom od zadnjih predizbornih nastupa zaigrao je i na socijalnu notu, rekavši da je sa Slovenijom nešto stvarno naopako kad trećina stanovnika živi ispod praga siromaštva, a mladi bježe iz zemlje,
Janša i iz zatvora drugi
Ne dođe li do većih promjena u zadnja dva dana, na drugom mjestu po broju zastupnika bit će Slovenska demokratska stranka (SDS) čiji je dugogodišnji predsjednik i bivši premijer Janez Janša već nekoliko tjedana u zatvoru, osuđen na dvogodišnju kaznu zbog korupcijske afere Patria.
Janšino biračko tijelo u desnom centru je čvrsto, pa mu potporu ne smanjuje ni zatvorska kazna. I Slovenska demokratska stranka (SDS) odlučno je stala iza svog lidera, nazvavši ga “političkim zatvorenikom” kojega se žele na svaki način riješiti elite bliske nekadašnjem predsjedniku Milanu Kučanu i korumpirana “tranzicijska ljevica”.
Socijalnim demokratima (SD), koji su nakon lošeg rezultata na nedavnim izborima za Europski parlament zamijenili predsjednika stranke, ankete ne najavljuju onako dobar izborni rezultat na kakav su mogli računati prije nekoliko mjeseci, kad su bili najpopularnija stranka.
Najveći uspjeh od svog osnutka, govore prognoze, mogla bi u nedjelju zabilježiti Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) šefa diplomacije Karla Erjavca koja će vjerojatno biti i novoj vladajućoj koaliciji, dok nešto slabiji rezultat nego na prošlim izborima najavljuju Slovenskoj pučkoj stranci (SLS) i demokršćanskoj Novoj Sloveniji (NSI) Ljudmile Novak.
Janković i Bratušek bore se prelazak praga
Negdje oko praga za ulazak u parlament po većini anketa nalaze se Jankovićeva Pozitivna Slovenija (PS), te Savezništvo Alenke Bratušek (SAB) koju je aktualna premijerka osnovala nakon što se prije dva mjeseca razišla s PS-om, strankom s kojom je prije manje od godinu i pol došla na premijersku poziciju.
Bratušek u kampanji ističe da je državu nakon preuzimanja vlade uspjela spasiti od “trojke” u vrijeme kad se govorilo da će Slovenija zbog naraslih dugova i visokih kamata na njezine obveznice postati “novi Cipar”, ali joj to kod birača koji za svoje nevolje krive vladu mnogo ne pomaže.
Slično je i s karizmatičnim ljubljanskim gradonačelnikom i njegovom strankom koja je prije tri godine osvojila najviše glasova, ali to je sada stvar prošlosti jer je Jankovićev prijašnji ugled iskusnog menadžera narušen zbog više sudskih postupaka i afera u koje su upleteni njegova obitelj i on osobno.
Jedna od istaknutih tema u predizbornoj kampanji protekli je mjesec bilo i pitanje privatizacije i prodaje državne imovine koje je planirala sadašnja vlada, pri čemu je većina sudionika kampanje taktički navodila kako bi privatizaciju usporili ili zaustavili. To je posebno izraženo bilo nakon što je koncern Agrokor kupio trgovački lanac Mercatora koji je dugo godina smatran “kamenom temeljcem” navodnog nacionalnog interesa u ekonomiji.
Nakon relativno blage kampanje, budući da se radi o prvim izborima koji se umjesto na jesen održavaju usred ljeta, u petak u 24 sata nastupa izborna šutnja koja je na snazi do zatvaranja birališta u nedjelju u 19 sati.
Prve izlazne ankete i projekcije osvojenih mandata u novom parlamentu bit će objavljene odmah nakon toga, dok će u večernjim satima biti objavljeni i službeni nepotpuni podaci.
Očekuje se da će prema ustaljenom običaju predsjednik republike Borut Pahor mandat za sastav nove vlade dati predsjedniku stranke koja osvoji najviše glasova, a pregovori o formiranju nove vladajuće koalicije mogli bi potrajati do sredine rujna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa