Konstituirajuća sjednica Europskog parlamenta: Donosimo detalje o klubovima zastupnika u EP-u

Europski parlament počinje zasjedanje u novom sazivu 16. srpnja. Izbori održani u lipnju donijeli su neke promjene u sastavu. Desni klubovi zastupnika su se povećali, dok su lijevi i liberali zabilježi pad. U nastavku vam donosimo osnovne informacije o klubovima zastupnika u EP-u.

Najveća stranka

Najveći klub zastupnika u EP-u ima Europska pučka stranka (EPP). Radi se o stranci, kako se izjašnjavaju, desnog centra. Osnovana osnovana je 1976., a od 1999. stalno ima većinu u EP-u. U fokusu EPP-a je ujedinjena Europa uz načelo supsidijarnosti. U svojoj viziji ističu “snažnu Europu koja je spremna biti maksimalno utjecajna na globalnoj razini”.

Kao svoje osnovne vrijednosti navode ljudsko dostojanstvo, slobodu i odgovornost, jednakost i pravednost, solidarnost i supsidijarnost. Kao svoj temelj priznaju kršćanske-židovske vrijednosti te se obvezuju na obranu slobode vjeroispovijesti diljem svijeta. Nadalje, navode, bore se za predstavničku demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava, te se protive svim oblicima totalitarizma. Žele pravedno društvo koje pruža jednake mogućnosti i štiti legitimne interese budućih generacija. Zalažu se za socijalno tržišno gospodarstvo utemeljeno na slobodi, odgovornosti i pravednosti, koja promiče privatno poduzetništvo, obuhvaća gospodarski prosperitet i ne ostavlja nikoga iza sebe. Među svojim vrijednostima izdvajaju očuvanje zdravog okoliša i vjeruju u odgovorno upravljanje prirodnim resursima.

>EU izbori: U RH izlaznost najniža, Belgija rekorder zbog obveznog glasovanja

EPP okuplja 82 stranke i partnera iz 44 zemlje. Njemu pripada i HDZ te njemačka Kršćansko-demokratske unije (CDU), Austrijska narodna stranka, francuski Republikanci, španjolska Narodna stranka, u Poljskoj Građanska platforma, Forza Italija… Od zemalja koje nisu u EU-u, ali su članice EPP-a, pripada Stranka demokratske akcije (SDA) iz BiH kao i Vučićeva Srpska napredna stranka.

Klub zastupnika EPP-a i na ovogodišnjim izborima osvojio je najviše zastupnika, njih 188 od 720.

Socijalisti

Najjača oporbena stranka je Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D), a često koristi samo socijalisti. Radi se o stranci ljevice i lijevog centra. Osnovana je 29. lipnja 1953., a sadašnje ime usvojila je 2009.

Kao svoje prioritete S&D kao ključno ističe prava žena i rodnu ravnopravnost ključni. Njihov cilj je stvoriti uključivu, feminističku Europu, “u kojoj svi mogu imati iste mogućnosti i prava”. U svom programu također ističu “Zeleni dogovor” kao odgovor na klimatsku krizu. U fokusu su im socijalna i radna prava za sve građane EU, uključiva digitalna Europa. Žele stvaranje Europske zdravstvene unije te pristupačno i pristojno stanovanje za sve. U svom programu navode i podršku Ukrajini te borbu protiv fašizma i krajnje desnice.

Klub zastupnika S&D-a trenutno ima 136 članova. Njima pripada SDP, Socijaldemokratska stranka Njemačke, Socijaldemokratska stranka Austrije, poljska Nova ljevica, slovenski Socijalni demokrati…

Europski konzervativci i reformisti

Na izborima 9. lipnja Europski konzervativci i reformisti (ECR) postali su treća najjača stranka u EP-u. To je politička skupina desnice i konzervativaca. Osnovana je 2009. godine prema temeljnim načelima Praške deklaracije. Osnovana je sa zajedničkim ciljem reforme EU-a na temelju eurorealizma, poštivanja suvereniteta nacija i fokusiranja na gospodarski oporavak, rast i konkurentnost. Iako ih se često optužuje za euroskepticizam, ECR u fokus stavlja eurorealizam. ECR se snažno bori proti ilegalnih migracija i želi bolje rješenje za migrantsku krizu.

Njihova načela i vrijednosti su Slobodno poduzetništvo, slobodna i poštena trgovina i konkurencija, minimalna regulativa, niži porezi i mala vlada kao krajnji katalizatori za individualnu slobodu te osobni i nacionalni prosperitet; Sloboda pojedinca, veća osobna odgovornost i veća demokratska odgovornost; Održiva, čista opskrba energijom s naglaskom na energetsku sigurnost; Važnost obitelji kao temelja društva; Suvereni integritet nacionalne države, protivljenje federalizmu EU-a i obnovljeno poštovanje istinske supsidijarnosti; Prevladavajuća vrijednost transatlantskih sigurnosnih odnosa u revitaliziranom NATO-u i potpora mladim demokracijama diljem Europe; Učinkovito kontrolirana imigracija i prestanak zloporabe postupaka azila; Učinkovite i moderne javne usluge i osjetljivost na potrebe ruralnih i urbanih zajednica; Prestanak rasipanja i pretjerane birokracije te predanost većoj transparentnosti i poštenju u institucijama EU-a i korištenju fondova EU-a; Poštovanje i ravnopravan tretman za sve zemlje EU, nove i stare, velike i male.

>Kakva je politička grupacija ECR, kojoj se pridružio Bartulica u EU parlamentu?

Na izborima ECR je doživio najveći rast. Trenutno imaju 84 zastupnika, što je 15 više nego u zadnje. Njihovom klubu se pridružio i Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta. Članovi ECR-a su Braća Italije talijanske premijerke Georgie Meloni, poljski Pravo i pravda, Švedski demokrati,

Obnovimo Europu

Renew Europe (Renew), u prijevodu Obnovimo Europu smatra se liberalnom skupinom, a nasljednica je Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE) koja je postojala do 2019. Radi se o stranci koja podržava LGBTIQ+ ideje i pobačaj. Renew je do sada činio većinu s EPP-om.

Renew Europe je krajnji branitelj prava seksualnih manjina te za prekogranično priznavanje posvojenja. Žele proglašavanje Europe LGBTQI+ zonom slobode kao i priznavanje i širenje prava duginih obitelji u svih 27 država članica.

>Tko su i za što se zalažu kandidati koji žele na čelo Europske komisije?

Renew se zalaže za ujedinjenje Europe kroz istinski i dubok proces integracije svih europskih zemalja, od istoka do zapada i od sjevera do juga. Predlažemo povrat izvornih europskih vrijednosti: mira, slobode, prosperiteta, u vrijeme klimatske krize, sukoba na našim granicama, terorizma, gospodarskih izazova i trajne nezaposlenosti unutar našeg kontinenta. Ujedinjena Europa, smatraju, bolji je alat za pronalaženje rješenja za uravnotežen odgovor na migracijske tokove, za sve veće ulaganje u inovacije i vještine te za poticanje digitalne tranzicije. Zalažu se za održivi kontinent za buduće generacije i zelene politike, bore se za demokraciju i pravo svakog čovjeka u potpunosti poštuju. Naglašavaju ravnopravnost spolova, borbu protiv ksenofobije, zaštitu nacionalnih i kulturnih manjina te osigurali da društvo u kojem živimo ostane tolerantno. Čvrsto odbijaju, navode, nacionalističke ili neliberalne pokrete koji rastu u nekim dijelovima Europe.

>EU parlament zatražio da se ‘pravo na pobačaj’ uvrsti u povelju o temeljnim pravima

Renew je inače pokrenuo inicijativu da se pravo na pobačaj uvrsti u Povelju o temeljnim ljudskim pravima, što je parlament i izglasao. Podržavali su novi pakt o migraciji.

No, stranka je na ovim izborima izgubila potporu te osvojila 76 mjesta što je 26 manje u prošlom sazivu. Istarski demokratski savez je član stranke, a Valter Flego do sada je bio član kluba zastupnika. Stranka Renaissance francuskog predsjednika Emmanuela Macrona član je Renewa.

Identitet i demokracija

Identitet i demokracija (ID) je stranka desnice osnovana 2019. Fokus ID grupe je stvaranje radnih mjesta i rast, povećanje sigurnosti, rješavanje problema ilegalnog useljavanja, kao i stvaranje manje birokratske EU.

Kao ključne prioritete navode zaštitu europske kulturne baštine i suvereniteta europskih nacija, stvaranje novih radnih mjesta i ekonomski rast, povećanje sigurnosti. Bore se za zaustavljanje ilegalne imigracije i bolje reguliranje legalne imigracije. Borbu se protiv birokracije EU i sprječavanje onoga što opisuje kao potencijalnu islamizaciju Europe.

>EP izglasao novi pakt o migracijama: Jedni ga smatraju opasnim, drugi povijesnim

Klub zastupnika u ovom je sazivu također porastao te trenutno imaju 57 zastupnika. Članovi grupe su talijanska Lega, francusko Nacionalno okupljanje, Slobodarska stranka Austrije…

Zeleni

Možda najveći gubitnici na izborima je stranka Zelenih. Sada imaju 54 zastupnika što je 17 manje nego prošlog saziva. Zeleni – Europski slobodni savez stranka je ljevice osnovana 1999. Bore se da Europa postane globalni lider u smislu zaštite klime i okoliša, mira i socijalne pravde, pravedne globalizacije, te u borbi za ljudska prava i samoodređenje.

Zalažu se “za društvo u kojem svatko, bez obzira na spol ili seksualnu orijentaciju, dob, rasu ili vjeru, može živjeti dostojanstven i ispunjen život”. Podržavaju migracije te žele da se “Europska unija udalji od ‘tvrđave Europe’ prema kontinentu utočišta, sposobnom primati ljude u dostojanstvenim i ljudskim uvjetima i tretirati sve kao punopravne građane. To će zahtijevati uspostavljanje mehanizama solidarnosti za dobrodošlicu tražiteljima azila i migrantima”.

Također žele unaprijeđenu ravnopravnost spolova, da zaštiti seksualna i reproduktivna zdravstvena prava žena, prava LGBTQI+ osoba, da ima uspostavljene politike koje uzimaju u obzir iskustva svih oblika različitosti i da provede jake politike protiv diskriminacije.

Članovi grupe su zelene europske stranke. Iz Hrvatske to je stranka Možemo koja će od ove godine imati svog zastupnika Gordana Bosanca.

Ljevica

Ljevica je politička skupina osnovana 1995. godine, a čine je članovi ljevice i krajnje ljevice. Do siječnja 2021. službeni joj je naziv bio Europska ujedinjena ljevica – Nordijska zelena ljevica.

Ljevica se zalaže za radnike, okoliš, feminizam, mir i ljudska prava. Njihova vizija je Europska unija koja brani ljude i planet, Europe jednakosti, održivosti i solidarnosti.

U središtu vrijednosti stavljaju pokret za radnička prava, smatraju da gospodarstvo mora služiti ljudima i moramo osigurati pravednu raspodjelu bogatstva u društvima, zemljama i regijama. Zalažu se za spas planeta i borbu protiv klimatskih promjena te su “najnepokolebljiviji zastupnici parlamenta za prava i dobrobit životinja“.

U fokusu im je i feminizam, a kao ključna pitanja navode “obranu žena i manjina od napada krajnje desnice, borba za jednake plaće, osiguravanje temeljnih sloboda za LGBTQI+ osobe”. Zalažu se za prava, dostojanstvo, jednakost i solidarnost temeljna su načela koja zastupamo u vezi s pitanjima građanskih sloboda i ljudskih prava u Europi i šire. Podržavaju migracije i žele “humani migracijski sustav“.

Klub zastupnika Ljevice trenutno ima 39 članova. Skupinu čine političke stranke socijalističke i komunističke političke orijentacije, te stranke koje se bore za prava životinja.

Ovom sazivu EP-a mogla bi se pridružiti još jedan klub. Austrijska Slobodarska stranka (FPÖ), češki ANO i mađarski Fidesz Viktora Orbana formirali su novu desnu koaliciju. Pridruživanje njima najavili su španjolski VOX i nizozemska Slobodarska stranka Geerta Wildersa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa