EP izglasao novi pakt o migracijama: Jedni ga smatraju opasnim, drugi povijesnim

Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su u srijedu na plenarnoj sjednici u Bruxellesu novi pakt o migracijama i azilu. Radi se o 10-ak zakonodavnih tekstova o reformi europske migracijske politike i politike azila. Između ostalog, usvojeno je da će države morati prihvatiti dio migranata ili plaćati za svakog migranta kojeg ne žele prihvatiti. Mnogi zastupnici s desnice upozorili da je pakt nije dovoljno striktan. Predsjednica EP-a izglasavanje pak smatra povijesnim.

Novim paktom uspostavlja sustav “obvezne solidarnosti” koji se odnosi na preseljenja migranata unutar EU-a. Državama članicama nude se tri opcije za upravljanje migracijama. Države članice trebale bi pristati na preseljenje migranata na svoje područje iz zemalja pod migracijskim pritiskom. Ako ne žele preseliti određeni broj tražitelja azila, morat će platiti 20.000 eura za svakog tražitelja kojeg odbiju preseliti ili pružati financijsku i tehničku podršku. Bruxelles cilja na 30.000 preseljenja godišnje, ali inzistira na tome da neće prisiljavati nijednu zemlju da prihvati izbjeglice sve dok doprinose bilo kojom od druge dvije opcije.

>EP glasa o pobačaju: Ljevica ga želi u Povelji o temeljnim pravima

Nadalje, novim paktom navodi se da će države članice morati osigurati jednake standarde prihvata za tražitelje azila kad je riječ, primjerice, o stanovanju, školovanju i zdravstvenoj skrbi. Registrirani tražitelji azila moći će početi raditi najkasnije šest mjeseci nakon podnošenja zahtjeva. Uvjeti zadržavanja i ograničavanje slobode kretanja regulirat će se kako bi se tražitelje azila odvratilo od kretanja Europskom unijom. Između ostalog, diljem EU-a uspostavit će se novi zajednički postupak za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite. Obrada zahtjeva za azil na granicama EU-a u budućnosti će morati biti brža te će rokovi za neutemeljene ili nedopuštene zahtjeve biti kraći.

>Europski biskupi uoči glasanja u EU parlamentu: Pobačaj nikada ne može biti temeljno pravo

Jedna od Uredbi je i ona o Eurodacu. Podaci o osobama koje nezakonito pristižu u EU, uključujući otiske prstiju i prikaze lica osoba od šest godina starosti nadalje, pohranit će se u reformiranu bazu podataka Eurodac. Nadležna tijela će moći utvrditi predstavlja li osoba sigurnosnu prijetnju i je li bila nasilna ili naoružana.

Tko je za, a tko protiv?

Novi paket o azilu i migracijama usvojen je uglavnom glasovima zastupnika povezanih s Europskom pučkom strankom, Socijalistima i demokratima (S&D) i Renew Europe. Desničarske stranke bile su uglavnom protiv pakta naglašavajući da pakt nije dovoljno restriktivan prema ilegalnoj migraciji. Među onima koji su glasali protiv dijelova pakta o azilu i migracijama bile su francuska i španjolska desna stranka Rassemblement National i Vox, kao i poljski Pravo i pravda te Fidesz Viktora Orbána. Protiv su bile i neke ljevičarske stranke. No oni naglašavaju da je pakt prestrog i da se krše ljudska prava, prenosi Remix.

>Hrvatski zastupnici u EU parlamentu: Čime su se bavili u petogodišnjem mandatu?

Reakcije

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola usvajanje Novog pakta nazvala je povijesnim.

>EU: Raste nezadovoljstvo zbog obveznih migrantskih kvota

“Povijest je stvorena. Donijeli smo snažan zakonodavni okvir o tome kako se nositi s migracijom i azilom u EU-u. Nastajalo je više od deset godina. Ali održali smo riječ. Ravnoteža između solidarnosti i odgovornosti. Ovo je europski put”, objavila je na X-u.

History made.

We have delivered a robust legislative framework on how to deal with migration and asylum in the EU.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

It has been more than ten years in the making. But we kept our word.

A balance between solidarity and responsibility.

This is the European way. pic.twitter.com/OW24Y8cv1k

— Roberta Metsola (@EP_President) April 10, 2024

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ima i onih koji su snažno kritizirali pakt.

“Pakt o migraciji organizira stavljanje pod nadzor i kontrolu nacija, pravnu nekažnjivost nevladinih organizacija koje su upletene u krijumčare. 9. lipnja stat ćemo na kraj ubrzanom provođenju politike poticanja i organiziranja masovnog useljavanja“, objavila je Marine Le Pen iz francuskog Nacionalnog okupljanja.

>Sve više krijumčara migrantima: Evo koliko ih je uhićeno samo u prva tri mjeseca

Le Pacte des migrations organise la mise sous tutelle et sous contrôle des nations, l’impunité juridique des ONG complices des passeurs. Le 9 juin, nous mettrons fin à la poursuite accélérée des politiques d’incitation et d’organisation de l’immigration massive.

— Marine Le Pen (@MLP_officiel) April 10, 2024

U parlamentarnoj raspravi koja je prethodila glasovanju, Jordan Bardella potvrdio je da će oni unutar parlamentarne skupine Identitet i demokracija (ID) glasovati protiv zakona.

“Države će biti prisiljene prihvatiti tisuće migranata u svojim gradovima i selima ili skupo platiti da budu pošteđene!” rekao je Bardella. Upozorio je da Bruxelles želi redistribuirati migrante dok ih nacionalistički političari žele “poslati natrag”.

>Njemačka: Oštre kritike na zakon koji migrantima olakšava stjecanje državljanstva

Mađarska vlada ponovila je svoje protivljenje paktu nakon glasovanja. Glasnogovornik Zoltan Kovacs citirao je ministra vanjskih poslova Pétera Szijjártóa koji je “izjavio da će, bez obzira na bilo koji pakt o migraciji koji usvoji Europski parlament, Mađarska zadržati svoje zakonske i fizičke granične barijere i neće dopustiti ilegalne ulaske imigranata, protiveći se proratnom i promigracijskom stavu vodstva Bruxellesa.”

>U Njemačkoj i Švedskoj raste migrantsko nasilje: Što očekuje Hrvatsku?

Glasanje je bilo nakratko prekinuto.

Prosvjednici, ljevičarske organizacije, nakratko su prekinule glasovanje. Tvrde da se novim pravilima krše ljudska prava i da su mjere prestroge.

“Ovaj pakt ubija, glasajte ‘Ne!’”, uzvikivali su s galerije.

European Parliament disrupted by protestors throwing paper planes down into auditorium pic.twitter.com/8Pub3GN24J

— Lisa O’Carroll (@lisaocarroll) April 10, 2024

Reforma pravila o upravljanju migracijama i azilom temelji se na prijedlozima Europske komisije iz 2020. godine. Preostalo je još da ovaj zakonodavni paket potvrdi Vijeće EU-a, što se očekuje krajem ovoga mjeseca, a stupa na snagu nakon objave u Službenom listu. Izglasane uredbe bi se trebale početi primjenjivati za dvije godine. Države članice imaju također dvije godine da u svoja nacionalna zakonodavstva uvedu izmjene direktive o uvjetima prihvata.