Uoči skorih europskih parlamentarnih izbora koji se održavaju od 6. do 9. lipnja, u Bruxellesu je održano sučeljavanje glavnih stranačkih kandidata za predsjednika Europske komisije. Gotovo 450 milijuna stanovnika Europske unije na debati je imalo prilike upoznati petero kandidata koji žele na glavnu funkciju u Europskoj uniji.
U debati su sudjelovali Walter Baier (Austrija, Europska ljevica), Sandro Gozi (Italija, Renew Europe Now), Ursula von der Leyen ((Njemačka, Europska pučka stranka), Terry Reintke (Njemačka, Europski zeleni) i Nicolas Schmit (Luksemburg, Stranka europskih socijalista).
Podsjećamo, Europski konzervativci i reformisti (ECR) protive se konceptu vodećih kandidata te zbog toga nisu nikoga kandidirali za tu funkciju.
Raspravu stranačkih kandidata organizirala je Europska unija za radiodifuziju (EBU) u suradnji s europskim političkim strankama i Europskim parlamentom.
>EU izbori: Ankete predviđaju pad mainstream stranaka i rast desnice
Ursula von der Leyen – Europska pučka stranka
Ursula von der Leyen aktualna je predsjednica EK koja se u ime svoje stranačke grupacije – Europske pučke stranke natječe za još jedan mandat.
Njezin je mandat obilježio rat u Ukrajini i pandemija koronavirusa, a ime joj se sve glasnije spominje u kontekstu netransparentnog i moguće koruptivnog naručivanja prevelikih doza cjepiva. Zbog toga, ali i zbog drugih razloga očekuje se pad potpore Europskoj pučkoj stranci te je pitanje s kime bi nakon izbora mogli formirati koaliciju. O tome je Ursula von der Leyen i govorila u debati.
Kandidati europskih socijalista i liberala, koji su do sada u koaliciji s Europskom pučkom strankom, postavili su pitanje Ursuli Von der Leyen s kim namjerava ići u novu koaliciju, postoje li ona crvena linija da se neće ići s krajnje desnim strankama? Ursula von der Leyen odgovorila je da postoje za nju tri kriterija – jedno je europejstvo; drugo je snažna potpora Ukrajini i suprotstavljanje Putinu; i treće je vladavina prava. Ona je rekla da će surađivati sa svima onima, ako bude izabrana za članicu Komisije, jer smatra da svojim iskustvom to može, sa svima onima koji poštuju ta tri načela.
>Von der Leyen u Splitu: Ekstremisti s desnice i s ljevice nisu naši partneri
Nicolas Schmit (Luksemburg, Stranka europskih socijalista)
Nicholas Schmit kandidat je Stranke europskih socijalista. Oni su dosad bili u koaliciji s Europskom pučkom strankom, a sva je prilika da će se takva koalicija i nastaviti i nakon ovih izbora. Pitanje je jedino, s obzirom na očekivan pad ovih mainstream stranaka, hoće li im to biti dovoljno.
Očekivano za jednu grupaciju koja obuhvaća stranke lijevog centra Schmit je u debati naglašavao ekonomske teme.
Njihov je cilj, kazao je, smanjiti siromaštvo za 15 milijuna osoba i napomenuo da je za njegovu opciju ulaganje u ljude je ključno, a tržište rada se vrlo brzo mijenja.
Za sve koji trebaju socijalne usluge, moramo se pobrinuti da Europa to doista ispuni. Želim da Europa bude bliska građanima, rekao je Schmit.
Sandro Gozi (Italija, Renew Europe Now)
Renew Europe, doslovnog značenja “Obnovimo Europu”, pripada trenutačnoj vladajućoj većini u Europskom parlamentu.
Ova stranka (klub zastupnika) Europskog parlamenta osnovana je 2019. g. te je pravna sljednica ALDE. Riječ je o proeuropskoj i liberalnoj političkoj stranci, a njezin je najpoznatiji predstavnik francuski predsjednik Emmanuel Macron. Kandidat ove grupacije za predsjednika Europske komisije je Sandro Gozi.
Gozi se u ime liberala zalaže za uvođenje jedinstvene, nove dužnosti predsjednika Europske unije. EU sada ima predsjednicu Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća, a ideja je, čini se, da se do 2029. to spoji u jednu dužnost.
>Europski parlament uvrstio surogatstvo u zločin trgovine ljudima
Gozi želi i da se provede mentalna zaštita mladih zbog korištenja određenih online sadržaja.
Walter Baier (Austrija, Europska ljevica)
Europska ljevica, koja se sastoji od različitih političkih entiteta koji se kreću od socijalističkih do komunističkih i zeleno-lijevih frakcija, ističe se svojim kritičkim pristupom prema trenutnom obliku europske integracije i snažnim zagovaranjem radikalnih socio-ekonomskih reformi.
Njihov “spitzen kandidat” na ovim izborima je Walter Baier.
Walter Baier je u debati u ime Europske ljevice upozorio da nitko ne spominje rat u Gazi. Zatečen je što nitko ne spominje Gazu i Izrael. Ponovio je pitanje kada će EU sankcionirati Izrael. Poziva na okončanje toga rata koji Izrael vodi protiv Hamasa,a u kojem masovno stradavaju civili, žene i djeca.
Baier se zalaže za primirje između Ukrajine i Rusije.
Terry Reintke (Njemačka, Europski zeleni)
Zeleni – Europski slobodni savez (Greens – EFA) politička je skupina Europskog parlamenta koju uglavnom čine zelene i regionalističke političke stranke. Njihova kandidatkinja za čelno mjesto u Europskoj komisiji je Terry Reintke.
Reintke je u debati istaknula da raste krajnja desnica te da surađuju s Putinom i Kinom.
“Ne možemo imati one koji zastupaju Putinove interese, da sjede u ovom Parlamentu”.
Reintke smatra da je hitno potrebna reforma poljoprivredne politike. “Moramo promijeniti način kako se koriste potpore u Europi”, kaže.
Očekivano, Reintke je u sučeljavanju afirmativno govorila o migrantima i naglasila opasnost od klimatskih promjena.
“Stanovništvo u Europi stari, migranti trebaju da popune radna mjesta, moramo stvoriti zakonite kanale dolaska. Zato moramo imati politike. Unatoč razlikama, ne smijemo dozvoliti da ljudi više ginu u Sredozemnom moru”, rekla je Reintke.
“Ako ne uložimo sada, suočavanje s klimatskom krizom bit će puno, puno skuplje u budućnosti”, rekla je kandidatkinja Zelenih.
>Europska komisija pozvala Elona Muska na odgovornost
Tko će postati predsjednik Europske komisije?
Prema sustavu vodećih kandidata (spitzenkandidata) svaka politička grupacija imenuje jednog ili više kandidata za predsjednika Europske komisije, a kandidat one stranke koja je dobila najviše zastupnika postaje predsjednik Komisije, piše N1.
Taj sustav je od početka sporan jer počiva na klimavim pravnim temeljima s obzirom na to da ne postoji izravna veza između rezultata izbora i imenovanja predsjednika Komisije.
Prema Ugovoru o EU-u, predsjednika Komisije imenuje kvalificiranom većinom Europsko vijeće (čelnici država ili vlada država članica), koji pritom moraju uzeti u obzir ishod izbora za Europski parlament, a to imenovanje moraju potvrditi zastupnici Europskog parlamenta većinom glasova.
Taj je sustav prvi put primijenjen 2014. godine kada je za predsjednika Komisije izabran Jean-Claude Juncker koji je bio kandidat Europske pučke stranke.
No, već na sljedećim izborima od toga se odustalo, i Europsko vijeće je imenovalo Ursulu von der Leyen, koja nije bila vodeća kandidatkinja.
Ona je na glasanju Europskom parlamentu dobila tijesnu većinu.
