Migracijska politika talijanske vlade Giorgije Meloni počela je urađati plodom. Prema novim podacima ilegalna migracija u Italiju ove je godine doživjela ogroman pad od 62 %.
Prema novoobjavljenim službenim podacima, Italija je zabilježila šokantan pad ilegalnih dolazaka. U osam mjeseci 2024. u Italiju se iskrcalo 37 000 migranata što je 62,4 posto manje u usporedbi s gotovo 100.000 u istom razdoblju prošle godine.
Prošla godina bila je posebno loša po pitanju ilegalnih dolazaka, a južnotalijanski otok Lampedusa bio je najteže pogođen. U jednom danu u rujnu stiglo je čak 120 brodova sa 6 do 7 tisuća migranata, što je potaknulo komentatore i zakonodavce da događaj opišu kao “invaziju”, prenosi The European Conservative.
>Koliko su migracije bile ključan faktor u odabiru europarlamentaraca diljem EU?
Program ‘potpomognutog povratka’
U međuvremenu, Italija pod Meloni provodi i “potpomognuti povratak”. Migrantima koji se dobrovoljno odluče vratiti u svoje matične zemlje daje se administrativna, logistička ili financijska potpora da im se pomogne pri ponovnoj integraciji. Za usporedbu, Italija je samo u prvih šest mjeseci ove godine provela više od 9000 potpomognutih povrataka u Libiju i Tunis, dok je ukupan broj u 2023. prema svim zemljama podrijetla iznosio oko 3200.
>Kaos na Lampedusi: U manje od dva dana oko 7000 migranata okupiralo mali talijanski otočić
Unatoč prvim kritikama o neučinkovitosti, čini se da talijanska strategija za rješavanje problema ilegalne migracije funkcionira kako je zamišljena. Temelji se na dvije komponente: odvraćanju i diplomaciji, radeći zajedno na rješavanju problema na srednji i dugi rok.
>EP izglasao novi pakt o migracijama: Jedni ga smatraju opasnim, drugi povijesnim
Radi odvraćanja, Meloni je reformirala imigracijski sustav zemlje kako bi skratila azilnu proceduru, uvela temeljitije protokole za provjeru dobi, pojačala dobrovoljne i prisilne povratke, omogućila dulje vrijeme zadržavanja kako bi spriječila nestanak neuspjelih tražitelja azila i uklonila nekoliko zakonskih rupa koje su dopuštale i migrantima i nevladine organizacije za traženje i spašavanje kako bi lako zloupotrijebile sustav.
Centri u Albaniji
Najvažniji čimbenik, međutim, kažu da su talijanski off-shore centri za azil koji se grade u Albaniji, na samoj strani Jadranskog mora. Budući da se ti objekti ne nalaze na tlu EU-a, talijanski službenici mogu biti još učinkovitiji u provjeravanju i deportaciji ilegalnih migranata koji se predstavljaju kao izbjeglice, a koji neće imati šanse pobjeći zakonu i nestati u drugim zemljama EU-a kroz schengenski prostor.
>Meloni najavila veliku strategiju protiv ilegalne migracije
Teško je precijeniti buduću ulogu projekta u odvraćanju još većeg broja potencijalnih ilegalnih migranata s obzirom na to da još nije ni završen. Iako je planirano da se prihvatni centri za migrante u Albaniji službeno otvore do 1. kolovoza, zastoji u izgradnji uzrokovali su višemjesečna odgađanja, no Rim ipak obećava da će oni profunkcionirati prije kraja ove godine. Moći će primiti i obraditi do 36.000 tražitelja azila godišnje, što će biti većina svih morskih dolazaka ako se trenutni trend pada nastavi.
>Kakvo je stanje s ilegalnim migracijama u Hrvatskoj i što su o tome u europskoj kampanji govorili političari?
Na diplomatskom planu, strategija Meloni je ulaganje u ključne tranzitne zemlje i zemlje podrijetla diljem Afrike koje mogu pomoći u borbi protiv kriminalnih organizacija koje olakšavaju krijumčarenje ljudi u zamjenu za strukturne fondove koji pomažu pridonijeti njihovoj ukupnoj makroekonomskoj stabilnosti. Nakon početnih neuspjeha, čini se da shema sada dobro funkcionira, posebno s Tunisom, koji je dobio talijanski (i EU) novac za razvoj svoje trgovinske i energetske infrastrukture, kao i za ublažavanje učinaka klimatskih promjena.
Španjolska i Grčka bilježe rast
Međutim, dok Italija slavi, druge mediteranske zemlje na meti su istih krijumčara ljudi u puno većem broju nego prije – Španjolska je ove godine zabilježila povećanje od 155 %, a Grčka nevjerojatnih 222 % – što pokazuje da problem ilegalne migracije nije nestao daleko nego jednostavno okrenut prema ranjivijim obalama.
>Poljski stručnjak upozorava: Nova migracijska kriza EU-a zahtijeva radikalne mjere, a ne stara rješenja
Španjolska je posebno izložena ilegalnim dolascima na Kanarske otoke koji se nalaze samo 100 km od obale zapadne Afrike i koji i dalje doživljavaju rekordan broj iskrcaja iz godine u godinu. Ogromni grčki arhipelag također predstavlja lake mete za krijumčare ljudi iz Sjeverne Afrike, ali značajan dio brodova koji prevoze migrante s Bliskog istoka odlučuje se za bliži Cipar, sićušnu naciju koja se bori pod teretom ove novonastale krize.
Tekst se nastavlja ispod oglasa