Na izvanrednoj sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta održanoj u Strasbourgu u ponedjeljak kasno uvečer povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan predstavio je prijedloge za reformu Zajedničke poljoprivredne politike.
Predstavljene reforme trebale bi donijeti fleksibilnost u korištenju sredstava te boljim usmjeravanjem potpore prema malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima pridonijeti pravednijim uvjetima. Novi ZPP ima i veće ambicije u pogledu zaštite okoliša i klime, a fokus stavlja i na znanje i inovacije. No, problematično je smanjenje ukupnog proračuna namijenjenog u tu svrhu. I dok Komisija tvrdi da se proračun za poljoprivredu smanjuje za 5%, prema izračunu Parlamenta proračun za poljoprivredu smanjuje se za 15%, a za ruralni razvoj za čak 25% što će imati znatan utjecaj na provedbu reforme.
Petir o posljedicama koje bi smanjenje proračuna imalo za Hrvatsku
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i članica AGRI odbora Marijana Petir upoznala je povjerenika Hogana i kolege zastupnike s dijelovima predloženih reformi problematičnima za Hrvatsku te izrazila zabrinutost na posljedice koje bi smanjenje proračuna moglo imati za opstanak hrvatskog ruralnog prostora i generacijsku obnovu.
„Ako je točan izračun Parlamenta da se sredstva za ruralni razvoj smanjuju za čak 25% kako će se to smanjenje odraziti na opstanak hrvatskih sela i ostanak mladih na selu u kontekstu činjenice da je Hrvatska čak 46% svog proračuna namijenila upravo za ruralni razvoj?“, upitala je zastupnica Petir povjernika Hogana.
Dodatan problem s kojim bi se mogli suočiti hrvatski poljoprivrednici je, kako pojašnjava hrvatska europarlamentarka Marijana Petir, pitanje isplate izravnih plaćanja iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi. Naime, u ugovoru o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji utvrđeno je prijelazno razdoblje do 2022. godine u kojem hrvatski poljoprivrednici dio isplata iz 1. stupa dobivaju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a dio isplata iz nacionalnog proračuna. Hrvatska bi tek u 2022. godini dosegnula puni iznos izravnih plaćanja iz EU proračuna, a predloženo smanjenje proračuna s pravom postavlja pitanje očuvanja ugovora.
„Hrvatska bi tek u 2022. godini dosegnula puni iznos izravnih plaćanja iz EU proračuna, ali s obzirom na najavljeno smanjenje proračuna za poljoprivredu zanima me hoće li Hrvatska biti jedina država članica u povijesti kojoj EU neće isplatiti puni iznos koji je utvrđen Ugovorom o pristupanju?“, upitala je povjerenika Hogana zastupnica Petir.
Što će biti s iznosom namijenjenim razminiranju minskih područja?
Također, Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske dogovorena je i tzv. „minska omotnica.“ Za razminiranje poljoprivrednih površina unutar 1. stupa ZPP-a osigurana je posebna omotnica za izravna plaćanja razminiranog zemljišta od 9,6 milijuna eura. Hrvatska još danas ima oko 425 km2 minski sumnjivih površina od kojih je 38 000 ha čine površine pod šumama. Stoga je zastupnica Petir povjerenika Hogana upitala i hoće li Komisija uplatiti puni iznos predviđen Ugovorom o pristupanju koji je namijenjen razminiranju preostalih minski sumnjivih površina i tako pomoći Hrvatskoj da se očisti od mina?
Hogan: “Svi aspekti ugovora bit će ispunjeni”
Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan, odgovarajući na pitanja zastupnice Petir, potvrdio je da će svi aspekti Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji biti u potpunosti poštovani i ispunjeni.
Zajednička poljoprivredna politika najdugovječnija je i najuspješnija politika Europske unije, a njezin je cilj osigurati kvalitetnu hranu za više od 500 milijuna stanovnika Unije po pristupačnim cijenama. U cijeloj Europi ima oko 12 milijuna poljoprivrednih gospodarstava dok poljoprivredna zemljišta čine 48 % europskog teritorija, a na njima radi 22 milijuna poljoprivrednika i poljoprivrednih radnika dok je u povezanim sektorima cijelog lanca opskrbe hranom zaposleno 44 milijuna Europljana.
