(VIDEO) EP o gospodarenju šumama: zahvaljujući zastupnici Petir Hrvatskoj dozvoljeno izuzeće za razdoblje Domovinskog rata

Foto: snimka zaslona

Na danas održanoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, nakon gotovo dvije godine pregovora i rasprava, usvojena je Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. godine tzv. LULUCF.

Za nas u Hrvatskoj posebno je značajno to da se prvi put u jednom od europskih propisa izrijekom daje mogućnost izuzeća Hrvatskoj da svoju referentnu razinu za šume izračuna uzimajući u obzir okupaciju dijela njezina teritorija u razdoblju od 1991. – 1998. godine te učinke rata i njegovih posljedica na praksu gospodarenja šumama na njezinu teritoriju.

EU parlament ugradio amandmane Marijane Petir

To izuzeće ne bi bilo moguće bez čvrstog stajališta Europskog parlamenta koji je ugradio amandmane hrvatske zastupnice Marijane Petir u stajalište Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane. Upravo ovaj primjer pokazuje kako se upornošću i ustrajnošću, ali na temelju dobro obrazloženog i brojkama poduprtog zahtjeva, mogu kreirati europske politike na korist građana Hrvatske i ovog sektora gospodarstva – šumarstva koji nam je u Hrvatskoj izuzetno važan.

Norbert Lins, izvjestitelj iz reda Europske pučke stranke ustvrdio je kako je Europski parlament ispunio Pariški sporazum životom i ojačao pozitivan klimatski doprinos šuma i zemljišta. „Ovime smo izgradili još jedan stup naše klimatske politike, odnosno LULUCF (korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo), s konkretnim uvjetima: postigli smo ravnotežu između fleksibilnosti i obračunskih pravila za države članice u kojima smo uzeli u obzir posebitosti država, poput iznimke za Hrvatsku. Našom predanošću, upravljanje šumama će i dalje biti aktivno i održivo u budućnosti, jer je to jedini način da ono ima pozitivan utjecaj na ekologiju i gospodarstvo“ kazao je Norbert Lins.

Ova Uredba uspostavlja pravni okvir za nastavak provedbe postojeće energetsko klimatske politike EU-a, određene većim dijelom obvezama preuzetima protokolom iz Kyota, i u razdoblju nakon 2021. godine. Djelovanjem vlasnika šuma i poljoprivrednika u pogledu skladištenja ugljika u šumama i tlu doprinosi se ispunjavanju obveza EU-a u području klimatskih promjena i osigurava se provedba preuzetih obveza Pariškog sporazuma. Doprinos šuma ublažavanju recentnih klimatskih promjena sve se više počinje vrednovati.

U Hrvatskoj je gospodarenje šumama tijekom Domovinskog rata bilo smanjenog intenziteta, pa se tako i etat (predviđena dopuštena sječa) za razdoblje 1991.-2000. realizirao znatno manje od planiranog i iznosio je oko 60% današnjih količina.

„Uslijed navedenih okolnosti, a bez dobivene iznimke, postojeće stanje bi izuzetno nepovoljno utjecalo na izračun referentne razine gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Upravo zbog toga zahvaljujem kolegi Linsu koji je prihvatio predočene argumente i podržao ovaj moj prijedlog,“ rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u raspravi na plenarnoj sjednici. Ona je pojasnila da bi bez ovog izuzeća drvno-prerađivačku sektor u Hrvatskoj bio na velikom gubitku jer ne bi mogao koristiti 40 % etata. Također, emisije stakleničkih plinova koje hrvatske šume apsorbiraju ne bi se računale kao doprinos Hrvatske ublažavanju klimatskim promjenama te Hrvatska ne bi mogla zadovoljiti pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci što bi imalo daljnje financijske i gospodarske posljedice.

“Napominjem da nam je pomoć i dalje potrebna jer je u Hrvatskoj još uvijek 38 000 ha šuma pod minama, a u BiH 120 000 ha”

Zastupnica Petir u raspravi je još jednom ukazala na problem onečišćenja šumskih površina minama. Hrvatska je dosad uložila preko 680 milijuna EUR-a za razminiranje minski sumnjivih područja te posao razminiranja preostalih 425 km2 neće biti gotov kako je bilo planirano jer nedostaje gotovo 600 milijuna EUR-a. Preko 90 % te preostale minirane površine upravo čine šume. „Zahvaljujem Europskoj uniji koja je do sada u razminiranje usmjerila preko 100 milijuna EUR-a te tako pomogla Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini s 46 milijuna EUR-a u rješavanju ovog teškog problema. Napominjem da nam je pomoć i dalje potrebna jer je u Hrvatskoj još uvijek 38 000 ha šuma pod minama, a u BiH 120 000 ha,“ zaključila je Petir.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr