Višnja Starešina: Hrvatska nije Velika Britanija i Hrexit nije poželjan

turudić
Foto: narod.hr

Najjednostavnije, Velika Britanija je bila strateški i politički mozak EU i zapravo je vrlo vješto svoje političke projekte usađivala u europske politike. Bilo je tako u trgovinsko-gospodarskom segmentu. A ono što bi se eventualno moglo nazvati vanjskom politikom EU-a, po čemu je eventualno EU mogao biti prepoznat kao politički entitet, bila je zapravo britanska vanjska politika, piše Višnja Starešina u kolumni za Slobodnu Dalmaciju koju djelomice prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je tu britansku političku dominaciju u EU-u dosta neugodno spoznavala i kroz mirovne pregovore devedesetih godina prošlog stoljeća, poslije toga kroz odnose sa Haaškim sudom, a kasnije kroz svoje pristupne pregovore, jer je upravo Velika Britanija bila tvorac zapadnobalkanskog koncepta i najveći oponent samostalnog hrvatskog ulaska u EU.

Pišući o očekivanjima od Brexita, nekadašnja ministrica za Brexit i aktualna konzervativna zastupnica u britanskom parlamentu Suella Braverman u autorskom članku za portal Politico ovih dana u prvi plan stavlja – obnovu demokratske odgovornosti, a potom nacionalnu obnovu i resetiranje trgovinskih i imigrantskih ugovora u skladu s vlastitim potrebama. Kao gorljiva pobornica Brexita, Braverman je smatrala da izlazak iz EU-a vraća Veliku Britaniju njezinim demokratskim korijenima, koji počivaju na “vjeri u prava pojedinca, vladavinu zakona i skeptičnost prema prevelikoj regulaciji“, da će Velika Britanija sama bolje znati urediti svoje trgovinske odnose s drugim državama od prereguliranog sustava EU-a, da će sama znati urediti svoju imigrantsku politiku u skladu s ciljevima vlastitog prosperiteta.

Koliko je Braverman u pravu, potvrđuje slika s druge strane La Manchea, u susjednom EU-u. Ondje, ili ako želite ovdje, potiče se praksa nemišljenja, klanjanja totemima i filozofija stada koje slijedi pravila što su ih osmislili neinventivni birokrati, ispunjavajući svoju radnu normu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dok Braverman, koja i sama potječe iz imigrantske obitelji, govori da imigrantska politika Velike Britanije treba biti u službi britanskog prosperiteta, hrvatski ministar Božinović u Bruxellessu ima nemoguću misiju – objasniti zelenim zastupnicima u EP-u zašto treba čuvati državne granice i sprječavati ilegalne prelaske. Dok Velika Britanija nakon Brexita traži racionalne odgovore na ključne izazove, globalistički EU ključnog je protivnika pronašla – u klimi. Pa se kao prioritet s najviših adresa, uključujući i kancelarku Merkel, nameće – borba protiv klimatskih promjena.

Dok Velika Britanija ponovno afirmira misleće ljude u politici, EU izmišlja toteme kojima se trebamo klanjati: danas u bitkama protiv klime i klimatskih promjena, sutra možda u bitkama protiv plavog neba. Ne znam tko će to biti sutra, ali danas je naš totem-vodilja klimatska aktivistica Greta Thunberg, ili kako se sama predstavlja – 17-godišnja aktivistica zaštite okoliša s Aspergerom. Eto baš žurim da ne propustim njezinu paralelnu press-konferenciju iz Kampale, Nairobija, Johannesburga i Stockholma za spas klime i planeta. I pitam se što bi bilo da se Greta aktivirala prije ledenog doba?

Hrvatska nije Velika Britanija i nikakav Hrexit ne bi bio ni poželjna ni racionalna opcija. Ali politički bi racionalno bilo više gledati prema Višegradskoj skupini, nego prema Greti. Da ne završimo kao dinosaurusi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kolumnu u cijelosti pročitajte na stranicama Slobodne Dalmacije.

 *Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.