Zemlje članice Višegradske skupine mogle bi podignuti kooperaciju na novu razinu, javlja ugledni mađarski Magyar Nemzet.
Politički analitičar István Pálffy piše da većina ljudi iz zapadnih zemalja nema pojma za što se V4 zalaže, najvjerojatnije pretpostavljajući da je riječ o nekakvom četverocilindričnom motoru. Malo njih, ako ih ima, zna da Višegradsku skupinu čine Češka, Poljska, Slovačka i Mađarska.
“Zbog toga je potrebno snažno akademsko i kuturno žarište koje ističe vrijednosti i interese grupe.
Zapadna Europa sve manje poznaje drugu polovicu kontinenta. Mnogi već dugo miješaju prijestolnice Mađarske i Rumunjske, Budimpeštu i Bukurešt. Čak i poznati poznati zapadni politički analitičari imaju poteškoća u razlikovanju mađarskog premijera Viktora Orbána i rumunjskog premijera Ludovica Orbana”, navodi analitičar.
Međutim, nakon uvjerljive pobjede poljskog PiS-a na parlamentarnim izborima, očekuje se kako će Poljska postati još važnija zemlja u post-Brexitovskoj EU, čime V4 dodatno dobiva na značaju.
>Zašto se Hrvatska nije pridružila Višegradskoj skupini, u koju je pozvana već 1991. godine?
“Sveučilište Višegradske skupine moglo bi čak poslužiti kao protuteža poznatom Srednjoeuropskom sveučilištu Georgea Sorosa. Sveučilište V4 moglo bi ponuditi kulturnu i intelektualnu težinu regiji fokusirajući se na obrazovanje, umjesto pretvaranje studenata u aktiviste za progresivne političke ideje.
Suradnja V4 izrazito je slična srednjovjekovnom prethodniku, Višegradskom kongresu (čijeg je dijela bila i Hrvatska). Prvi Višegradski kongres održan je 1335. godine u Višegradu na kojem su kraljevi Ivan I. Bohemski, Karlo I. Mađarski i Poljski Kazimir III. stvorili protu-habsburški savez. Trojica čelnika složili su se stvoriti nove komercijalne rute kako bi zaobišli ključni trgovački grad Beč i omogućili lakši pristup drugim europskim tržištima.
Na isti način, Mađarska i Poljska međusobno se podržavaju danas u tužbama koje je protiv njih pokrenuo Bruxelles. Suradnja između čelnika ove četiri zemlje već je snažna te iako nemaju identičan pogled na svako pitanje, svi dobro poznaju regiju, prepoznaju njezine interese i surađuju na područjima kao što su energetska politika, migracije i sljedeći sedmogodišnji proračun Europske unije”, naglašava analitičar te zaključuje kako bi osnivanje sveučilišta bilo prigodno do 5. veljače 2021. kada je 20. godišnjica postojanja Višegradske skupine u modernom smislu.
