HEP: cijena električne energije neće se mijenjati zbog solidarne naknade

Hrvatska elektroprivreda (HEP), zbog solidarne naknade od tri lipe po kilovatsatu na cijenu električne energije, neće mijenjati konačnu cijenu električne energije za svoje kupce, objavljeno je u četvrtak iz HEP-a.

“Neovisno o načinu na koji će se provesti naplata solidarne naknade prema uredbi Vlade, konačna cijena električne energije za HEP-ove kupce neće se mijenjati”, navodi se u priopćenju HEP-a.

Vlada je u četvrtak donijela uredbu prema kojoj će kućanstva na cijenu električne energije plaćati solidarnu naknadu od tri lipe po kilovatsatu, čime će se financirati energija za kućanstva iz kategorije ugroženih kupaca.

Ugroženi kupci su oni koji privremeno ili trajno ne mogu plaćati energiju, a uvjeti su da su korisnici zajamčene minimalne naknade, članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade, korisnici osobne invalidnine ili da žive u kućanstvu s korisnikom osobne invalidnine.

Status ugroženog kupca i visinu potpore utvrđivat će centri za socijalnu skrb. Sredstva prikupljena od solidarne naknade opskrbljivači će uplaćivati u državni proračun.

Ministarstvo ne očekuje poskupljenje struje za građane

Ministarstvo gospodarstva očekuje da zbog solidarne naknade od tri lipe po potrošenom kilovatsatu električne energije računi građana za struju neće biti veći, izjavila je u četvrtak pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić.

“Očekujemo da struja građanima zbog uvođenja solidarne naknade neće poskupjeti”, rekla je Škrtić u izjavi za novinare.

Ona kaže da su obavljeni razgovori s dijelom opskrbljivača električnom energijom i da uvođenje solidarne naknade za njih nije ništa novo i neobično, jer se s takvim rješenjima susreću u drugim zemljama EU-a.

“Svi su izrazili razumijevanje za problem i potrebu da se on adresira, svi funkcioniraju na liberaliziranom tržištu. Očekujemo da će u okvirima svojih poslovnih politika i strategija donijeti adekvatne odluke i da se (trošak naknade) neće preliti na teret građana”, rekla je Škrtić.

Dodala je da solidarna naknada neće ići ni na teret državnog proračuna.

Prema njezinim riječima, država ima rezervni plan u slučaju da do 1. listopada ne bude uvjeta za provedbu uredbe koja definira solidarnu naknadu. Kaže da je Ministarstvo socijalne politike i mladih osiguralo dio sredstava koja bi se upotrijebila ne bude li sve spremno do 1. listopada.

Očekuje se da bi se naplatom solidarne naknade godišnje moglo prikupiti između 160 i 170 milijuna kuna, a potencijalni korisnici su 125 tisuća građana korisnika nekog oblika socijalne naknade.

Prema neslužbenim izračunima, ako bi opskrbljivači ipak teret naknade prebacili na građane, prosječni mjesečni trošak za kućanstvo bio bi veći šest kuna, a s obzirom na prosječnu godišnju potrošnju kućanstava između 2.000 i 2.600 kilovatsati električne energije.

Hrvatska elektroprivreda (HEP) već je najavila da zbog uvođenja solidarne naknade neće mijenjati konačnu cijenu električne energije za svoje kupce. “Neovisno o načinu na koji će se provesti naplata solidarne naknade prema uredbi Vlade, konačna cijena električne energije za HEP-ove kupce neće se mijenjati”, priopćeno je ranije iz HEP-a.

S obzirom da je HEP potvrdio da zbog naknade neće dizati cijene, teško je očekivati da će to učiniti drugi opskrbljivači, jer bi se time izložili mogućem osipanju klijenata.

Vlada je na današnjoj sjednici donijela Uredbu o kriterijima za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije iz umreženih sustava, kojom propisuje i način osiguranja sredstava za potrebe naknade troškova energije ugroženim kupcima putem uplate socijalne naknade od tri lipe po kilovatsatu na cijenu električne energije, koju plaćaju kupci iz kategorije kućanstva.

Ugroženi kupci su oni koji privremeno ili trajno ne mogu plaćati energiju, a uvjeti su da su korisnici zajamčene minimalne naknade, članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade, korisnici osobne invalidnine ili da žive u kućanstvu s korisnikom osobne invalidnine. Status ugroženog kupca i visinu potpore utvrđivat će centri za socijalnu skrb.

HDZ: Vladina odluka o plaćanju solidarne naknade je populistička

Član Predsjedništva HDZ-a i glasnogovornik Kluba zastupnika Gordan Jandroković u četvrtak je Vladinu odluku o plaćanju solidarne naknade od tri lipe po kilovatsatu struje, čime će se financirati energija za kućanstva iz kategorije ugroženih kupaca, nazvao populističkom mjerom u predizborno vrijeme koju će platiti svi građani.

“Proteklo je skoro četiri godine da Vlada krene s mjerama pomoći potrebitima i nitko u zemlji neće biti protiv toga. No, ovdje se radi o predizbornom vremenu, populističkim mjerama i svi građani će u konačnici platiti te mjere”, rekao je Jandroković novinarima u Saboru.

Istaknuo je kako je riječ o poskupljenju struje, pri čemu će dio novca biti će usmjeren na pomoć potrebitima. “Svaka kuna koja će biti isplaćena na takav način višestruko će morati biti vraćena i od onih koji dobiju novce i svih ostalih građana u idućim mjesecima”, kazao je Jandroković. Dodao je i kako je Vlada imala dovoljno vremena pokazati socijalnu osjetljivost i provesti takve mjere.

Komentirajući najavu banaka da će tužiti državu ako Vlada primijeni planirano rješenje za dužnike u švicarskim francima, Jandroković je naglasio kako je HDZ od početka upozoravao kako ta mjera treba biti socijalno osjetljiva te da oni koji su kupovali više nekretnina ne moraju imati pogodnost kao građani koji su kupovali manju nekretninu koja im služi za stanovanje. Drži i kako najavljena tužba banaka samo pokazuje da se bez preciznog dogovora svih zainteresiranih strana teško može ići u provođenje takve mjere. “Ponovno postoji opasnost da će građani na kraju platiti ne samo dio koji im je bio namjenjen. Ako tužbe banaka prođu, onda ta šteta može biti višestruko veća za sve hrvatske građane”, rekao je Jandroković.

Na podatke o rastu industrijske proizvodnje i osobne potrošnje, Jandroković je kazao kako HDZ ne želi biti negativan prema rezultatima “koji su ponekad i pozitivni”, ali i ustvrdio da mandat sadašnje vlade obilježava to što je Hrvatska po svim važnim pokazateljima na začelju EU. “Vlada slavi rast BDP-a od 1,2 posto, ali prešućuje kako je to jedan od najnižih porasta BDP-a u EU, a pogotovu na prostoru Srednje Europe, gdje sve zemlje imaju veći gospodarski rast od nas. Taj gospodarski rast nije dovoljan da bi Hrvatska napravila ozbiljan iskorak iz krize u kojoj se nalazimo”, kazao je Jandroković.