Zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir zatražila je u srpnju ove godine od Europske komisije informaciju o realizaciji najavljene donacije sjemena tvrtke Monsanto za poplavljena područja, jednog od najvećih proizvođača GMO proizvoda kao i informaciju o kojoj se vrsti i sorti sjemena radi i ima li utvrđena sorta odgovarajuće dozvole za stavljanje na tržište Europske unije ukoliko je donacija realizirana.
Mediji, stručnjaci, ali i građani izrazili su sumnju da Monsanto na taj način pod krinkom humanitarne pomoći u navedene tri zemlje želi uvesti GMO sjeme što bi predstavljalo kršenje nacionalnog zakonodavstva, stoji u priopćenju eurozastupnice Marijane Petir.
„Obzirom da Ministarstvo poljoprivrede RH nije reagiralo, a mi nemamo saznanje da li je donacija isporučena hrvatskim seljacima i ako je, da li je riječ o GMO sjemenu, zatražila sam nadzor i postupanje Europske komisije u navedenom slučaju“, poručila je ljetos eurozastupnica Petir.
Ubrzo nakon što je Petir javno obznanila da je zatražila nadzor Europske komisije, tvrtka Monsanto sa svoje je stranice iz naslova vijesti o donaciji izbrisala informaciju da donacija ide i u Hrvatsku premda je u tijelu same vijesti ostala ta informacija pa je to dodatno izazvalo sumnju da Monsanto nema čiste namjere.
Zastupnica Petir javno je pozvala Ministarstvu poljoprivrede da izvrši nadzor na terenu nakon čega su iz tog Ministarstva izvijestili da su kontaktirali tvrtku Monsanto te da najavljena donacija prema saznanjima koja imaju nije ostvarena. Marijana Petir pozvala je inspekcijske službe Ministarstva poljoprivrede da provedu kontrolu na terenu jer su prema navodima stanovnika poplavljenih područja ipak stigle određene donacije sjemena.
U odgovoru Europske komisije zastupnici Petir stoji da se u skladu s zakonodavstvom EU-a o stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala sjeme kukuruza, rajčica, krastavaca i kupusa može stavljati na tržište (uključujući i donacije) samo ako su sorte registrirane u EU, a sjeme kukuruza mora certificirati nacionalno nadležno tijelo ili ono mora biti pod njegovim nadzorom da bi ga se moglo stavljati na tržište.
Nadležna tijela država članica su uspostavila postupke za primanje informacija o uvezenom materijalu, primjerice sorti, državi proizvodnje i službenom tijelu za inspekcijski pregled kako bi se na taj način provodio nadzor. Što se tiče država članica, one moraju voditi brigu o tome da se provode službeni inspekcijski pregledi prije stavljanja na tržište jer se tako provjerava poštivanje zahtjeva i uvjeta iz direktiva EU-a o stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala. Jedini genetski modificirani organizam čiji je uzgoj dopušten u EU je GMO sjeme kukuruza MON 810, a države članice će poduzeti sve mjere da GMO proizvodi budu označeni i pakirani u skladu sa zakonodavstvom o GMO-u.
„Države članice moraju se pobrinuti da se provode inspekcijski pregledi i druge mjere nadzora kako bi se osiguralo da je sjeme koje se stavlja na tržište u skladu sa zakonodavstvom o GMO-u, uključujući i označivanje. Referentni laboratorij EU-a za GMO-e u tu svrhu objavljuje načine otkrivanja, čime olakšava službeni nadzor u državama članicama“, stoji u odgovoru Komisije.
Petir je komentirajući odgovor Europske komisije rekla da bi bilo dobro kada bi Ministarstvo poljoprivrede ubuduće vodilo više računa o sjemenu koje se stavlja na tržište te koristilo nadležne laboratorije za kontrolu jer ih na to obvezuju i propisi EU. „Naš cilj mora biti da i dalje ostanemo zemlja slobodna od GMO-a zato što je upravo naša razvojna šansa u proizvodnji hrane na tradicionalan način i dobro očuvanom okolišu“, rekla je Petir podsjetivši da se zalaže da Hrvatska zajedno s Austrijom, Mađarskom, Slovenijom i Italijom proglasi cijelo područje Alpe-Adria regijom slobodnom od GMO-a.
