Čak 15.000 inženjera građevine, arhitekture, strojarstva i elektrotehnike poslalo je otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem ga upozoravaju na štetne izmjene dvaju zakona u sektoru graditeljstva.
Inženjeri upozoravaju i da je jedan od ključnih kreatora tih izmjena HNS-ov državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir, koji je sedam puta prijavljen Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, ponovno u mogućem sukobu interesa.
Naime, prijavljen je da koristi javnu dužnost za osobni probitak, odnosno da bi zaštitio interese privatne udruge.
“Hrvatske udruge za upravljanje projektima kojoj pogoduju navedena zakonska rješenja. I stiču i da će predložene izmjene srozati Hrvatsku na Doing Business ljestvici u sektoru graditeljstva, i to u dijelu koji se tiče kvalitete gradnje.”
Uhlir vezan za udrugu HUUP
Uhlir je, tvrdi se u prijavi Povjerenstvu, u Nadzornom odboru HUUP-a obnašao dužnost od 2015. do 2018. godine, a udruga je jedna od dvije institucije ovlaštene izdati licenciju međunarodno priznate ovjere osposobljenosti voditeljima projekata u graditeljstvu, bez koje ne mogu raditi.
Te se licencije naplaćuju od 3750 kuna do 15 tisuća kuna, ovisno o razini složenosti poslova za koje se izdaje. Dodatno se licencije svake četiri godine moraju produljivati uz niže troškove. Budući da je zakonom propisana obveza licenciranja, ta bi udruga ukidanjem te obveze izgubila svrhu postojanja, a time i novac koji ubire. Zato u inženjerskim krugovima tvrde da Uhlir štiti tu udrugu te je na drugim mjestima potražio prostor za rezanje administrativnih troškova u svom sektoru, prenosi Večernji list.
Sam Uhlir odbacuje takve tvrdnje pa ističe da nema nikakva pogodovanja “jednoj udruzi kada u Hrvatskoj djeluju dvije međunarodno priznate i brojne visokoškolske ustanove koje omogućavaju edukaciju i stjecanje uvjeta za obavljanje poslova voditelja projekta”.
Cijela buna inženjera zapravo je potaknuta izmjenom zakona koji ide u zadnje čitanje u srijedu, a po kojoj voditelji građenja više ne bi morali biti članovi Hrvatske komore građevinskih inženjera.
Time bi Komora izgubila oko 5500 članova koji su godišnje plaćali 1800 kuna članarine pa su u resornom ministarstvu isticali da ukidanjem te obveze rasterećuju gospodarstvo za 10 milijuna kuna, koje zapravo gubi Komora. Kaos na gradilištima U Komori pak mjesecima ističu da godišnjom članarinom voditelj građenja dobiva policu osiguranja na iznos od milijun kuna, a kako u zakonu ostaje i dalje odgovoran za projekt jer kao voditelj građenja potpisuje građevinski dnevnik, ta mu je polica itekako potrebna. Uz to, članarinom inženjeri dobivaju i pristup normama kojih je više od 30 tisuća. Ministarstvo pak odgovara da svi mogu biti dobrovoljni članovi Komore ako im se to isplati.
Inženjeri upozoravaju i da će nastati kaos na gradilištima jer će konkurenciju ovlaštenim građevinarima na vođenju gradnje škola, vrtića, stambenih zgrada mostova, cesta, nebodera i drugih građevina raditi i prvostupnici građevine koji imaju tek dvije godine radnog iskustva. Ministarstvo pak odgovara da je nužno provesti reforme koje će značiti jednostavnije poslovanje. Ističu da Hrvatska ima čak 300 reguliranih zanimanja, a Europska unija samo 200.
Sve Uhlirove prijave
Željko Uhlir, HNS-ov državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja je prijavio više od 170 tisuća kuna prihoda od edukacijske djelatnosti bez da je naveo za koga je tu djelatnost obavljao, prenosi Jutarnji list.
Njegov je mandat dosad rezultirao s ukupno sedam prijava Povjerenstvu. Povjerenstvo je Uhlira kaznilo sa 3 tisuće kuna zato što je propustio prijaviti sve nekretnine koje ima u vlasništvu. Ostale prijave su ili odbačene ili se još razmatraju.
Zbog Prijedloga Zakona o komori arhitekata i komora inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju našao se na nišanu četiri strukovne komore, arhitekata, inženjera strojarstva, inženjera građevinarstva i inženjera elektrotehnike. Udruženim snagama komore pišu premijeru Andreju Plenkoviću i apeliraju da se od zakona odustane.
Zbog Zakona o procjeni i vrijednosti nekretnina zaratio je sa sudskim vještacima i procjeniteljima; neke od njih isprva je pozvao u radnu skupinu a onda ih, kako svjedoči Melita Bestvina, predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja, optužio za “nekompetentnost”, “dubinsko neznanje” insinuirajući im mutne poslove tvrdnjama kako on želi “smanjiti mogućnost manipulacija s nekretninama”. Nakon svađe s njima bio je prisiljen napustiti to društvo, a onda je osnovao svoje. Iza tog zakona ostalo je još mnogo repova – pokrenut je i postupak za ocjenu suglasnosti Zakona s Ustavom i međunarodnim ugovorom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa