Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je danas kako je projekt gospodarske diplomacije najavljen prije šest mjeseci uspješan u prvom kvartalu ove godine. Napominje kako su na početku provedbe projekta rekli kako je za uspješnu gospodarsku diplomaciju preduvjet imati proizvod koji se proizvodi u Hrvatskoj i koji se može prezentirati na međunarodnom tržištu. Drugi preduvjet je investicijska klima o čijem poboljšanju se osim u dugoročnim i srednjim mjerama treba razmišljati i u momentalnim reakcijama.
„U datim okolnostima neke hrvatske tvrtke izvoze i bit će lakše kada im se dugoročne i kratkoročne mjere ostvare, ali oni trebaju momentalno reagirati i treba im pomoći sad. Osim naših tvrtki postoji i niz stranih tvrtki koje rade i investiraju u Hrvatskoj kojima je potrebna momentalna pomoć kako bi im se uklonile neke prepreke koje proizlaze iz činjenica kako provedba nekih zakona nije kakva bi trebala biti, šutnja administracije onemogućava funkcioniranje, a nedovoljno brzo reagiranje nekih institucija otežava djelovanje firmi u Hrvatskoj,“ ocijenila je Pusić i dodala kako mogu neposredno pomoći hrvatskim izvoznicima s jedne strane i stranim tvrtkama koje investiraju u Hrvatskoj s druge strane.
Pusić je objasnila kako za tu pomoć postoji jedna osoba iz Ministarstva koja stoji na raspolaganju da pomogne ako se radi o nedovoljno brzoj primjeni zakona, poteškoćama koje proizlaze iz neodgovaranja ili dugog perioda da se dobije odgovor od neke institucije.
Kao primjer Pusić je navela da izvoznika koji treba određenu potvrdu, original, na engleskom jeziku. „Ne može je dobiti nego je dobiva na hrvatskom sa šest mjeseci zakašnjenja. U tom slučaju odgovorna osoba kontaktira institucije zadužene i traži rješenje da se hitno ta potvrda da na engleskom jeziku. Postoji također primjer gdje jedna institucija u Hrvatskoj kada izvozi ne priznaje internetsku komunikaciju jer na njoj nema pečata. To je problem koja osoba za vezu može riješiti. Tipovi problema koji se čine mali ima mnogo i često zaustavljaju po više mjeseci izvoz ili uvoz potrebnih sirovina za nekog investitora u Hrvatskoj,“ objasnila je Pusić.
„Trinaest posto izvoznika zapošljava 50% zaposlenih u gospodarstvu. Zato se treba pomoći tvrtkama da postanu izvoznici. Ova momentalna pomoć nije sve i nije dovoljna, ali je nužni element cijelog projekta. To ne znači da strukturalne promjene nisu dovoljne, ili da se ne treba mijenjati zakone gdje su prepreke ili birokratske procedure. Te druge stvari su ključne i na njima treba raditi, ali ovo je isto važan dio cijelog projekta,“ tvrdi Pusić.
Zamjenik ministrice Joško Klisović objasnio je kako su ciljevi programa podrška izvozu, privlačenje stranih ulaganja i zaštita interesa hrvatskih kompanija u inozemstvu. Kao indikatore uspješnosti kroz koje su procjenjivali svoj rad je broj hrvatskih izvoznika kojima su pomogli, 872 kompanije koje su se obratile Ministarstvu vanjskih poslova za pomoć. Napominje kako su pružili 1532 usluge i generirali 92 izvozne prilike za hrvatske izvoznike.
Klisović je objasnio kako ne znaju koliko su doprinijeli izvozu u brojkama jer je komercijalna vrijednost poslovna tajna kompanija, ali da je 15 tvrtki dalo podatke po kojima se radi o oko milijardu dolara izvoza.
Na novinarski upit koliko našoj klimi pomaže porezna politika za koju se smatra da je prevrtljiva, Pusić je odgovorila da ne pomažu česte promjene, jer one nisu dobre. Smatra kako je to negativni element u ocjeni svake investicijske klime, pa je važno kad se definira fiskalni sustav da se na tome ostane i da se toga drži.
„Pred 3 tjedna smo razgovarali o dodatnim mjerama i tada su prezentirane javnosti koje su uključivale i neka dodatna davanja koja su vezana na proceduru kontrole prekomjernog proračunskog deficita. Svrha procedure nije uvođenje novih poreza nego smanjivanje deficita i jedan od načina je dinamizacija gospodarstva,“ pojasnila je Pusić i dodala da se zato radi na poslu gdje će gospodarstvo funkcionirati, gdje će se proizvoditi i otvarati nova radna mjesta , pa se poreze neće trebati dirati ili ako ih se dira, smanjivati.
„Manji porezi i stabilni uvjeti. Mi smo država koja je u procesu gradnje u nepovoljnim globalnim uvjetima i definiramo svoje institucije. Cilj je dugotrajna stabilnost,“ rekla je Pusić i dodala kako neće biti novih poreza u odnosu na one koji su javno prezentirani. Za poreze na kamate na štednju i porez na nekretnine tvrdi kako su bili prezentirani prije 3 tjedna na raspravi oko smanjenja proračunskog deficita.
Upitana je li izračunala koliko će se nju osobno porez na kamate štednje ticati, Pusić je rekla kako misli da nije iskalkulirala, ali kako nema neku štednju koju će to dirati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
