Bivša ministrica financija i saborska zastupnica HDZ-a Martina Dalić izjavila je na današnjem skupu HDZ-a pod nazivom „Investicijski potencijali Hrvatske“ kako su u Hrvatskoj potrebne reforme kako bi došlo do fleksibilnog i snažnog ekonomskog rasta, koji je moguć i u uvjetima smanjivanja deficita.
„Strukturne promjene su u ovom slučaju reforme koje se tiču javnog sektora čiji je cilj stvoriti i osigurati jeftiniju, stručniju, bržu i kvalitetniju javnu uslugu koja onda stvara poslovno okruženje – investicijsko okruženje koje onda potiče privatni sektor i poduzetnike na preuzimanje novih rizika, pokretanje novih poslovnih aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta,“ objasnila je Dalić.
Dalić je navela primjer Estonije i Litve kao zemlje koje su savladale ekonomsku krizu provodeći financijsku konsolidaciju. Smatra da je to moguće u Hrvatskoj, ali zahtjeva duboke, opsežne i iskrene reforme. Priznaje da je u Hrvatskoj riječ „reforma“ istrošena u brojnim najavama i obećanjima iza kojih nisu slijedile dovoljno duboke promjene da bi se ostvarili najavljeni rezultati, te da 5 i pol godina pokazuju da kozmetičke promjene i izbjegavanje promjena ne daju rezultate.
„Kontinuirano ponavljanje rješenja koje se temelji na državnom intervencionizmu i na zazivanju samoupravnog socijalizma nisu rješenja nego zavaravanje i nepoznavanje hrvatske stvarnosti i ekonomskog okruženja u kojem treba poslovati i živjeti,“ rekla je Dalić i dodala kako investitori izbjegavaju Hrvatsku kao da se tu vodi rat, ekonomski analitičari nas zovu najgorom ekonomijom, javni dug strelovito raste, vlada obećava da će se tako i nastaviti i predlaže nove i veće poreze.
„Odgovornost imaju oni koji državu vode, ali i oni koji imaju ambiciju za to u budućnosti. Ostvarivanje te odgovornosti zahtjeva drugačiju ulogu države gdje se država i politika stvarno mijenjaju, a to znači provoditi reforme i imati drugačiji odnos prema građanima i poduzetnicima,“ navela je.
Dalić smatra kako su način rada i pristupanju rješavanja problema u svim djelatnostima javnog sektora, te jedini način da se investitorima pošalje poruka da su u Hrvatskoj dobrodošli.
„Prazna obećanja nikoga ne fasciniraju. Kada mijenjamo sebe i rješavamo očigledne probleme, tada će hrvatska ekonomija početi rasti, a hrvatski građani će prestati razmišljati o iseljavanju u bogatije zemlje koje se od nas razlikuju samo jer svoje probleme dnevno rješavaju . Tu samo mogu pomoći stvarne akcije sa stvarnim rezultatima,“ ocijenila je Dalić koja je spomenula kako i dodatni motiv za reforme leži u korištenju sredstava iz EU fondova.
„Današnja Vlada nije iz EU fondova povukla nijedan euro. Ima li vidljivijeg i jasnijeg dokaza da je Hrvatskoj nužna hitna reforma javne administracije? Želim reći da reforme nisu rezovi niti otpuštanja, nisu sinonim za to. Reforme su sinonim za kriterije s kojim se razlikuje rad od nerada, stručnost od nestručnosti. Ne treba ih se bojati jer donose korist i dobrobit za većinu hrvatskih građana. HDZ ima političke hrabrosti, spremnosti i volje,“ navela je Dalić i dodala kako ekonomisti upozoravaju ako se dosadašnji trendovi nastave, Hrvatskoj prijeti bankrot.
Dalić je rekla kako će prvi potezi HDZ-a na vlasti biti usmjereni na promjenu slike kakvu investitori imaju o Hrvatskoj kroz reforme. Spomenula je novi zakon o državnim dužnosnicima kojim će se provesti depolitizacija i ukloniti politika iz dubine javne službe, novi zakon o plaćama državnih službenika gdje će se kriteriji i sposobnost biti jedini kriteriji za napredovanje i povećanje plaća, te micanje politike iz rada javnih poduzeća.
„Nagrada će biti hrvatska ekonomija koja raste i gdje ljudi ne razmišljaju o odlasku,“ zaključila je Dalić.
Kako u idućih desetak godina materijalizirati “fenomenalan” geostrateški položaj države, odnosno koja ulaganja HDZ planira u infrastrukturu i kako kani koristiti EU fondove, govorio je Domagoj Ivan Milošević, HDZ-ov saborski zastupnik.
Ključnim označava projekt Luka Rijeka, odnosno koncept nove luke na otoku Krku, “mediteranski Hong Kong” čija se ukupna investicija kreće oko milijardu eura, nosi oko tisuću radnih mjesta, a interes za taj projekt postoji.
Milošević pritom naglašava važnost projekta nizinske pruge, ‘teškog ‘ 4,6 milijardi eura i 78 tisuća novih radnih mjesta.
Spominje i dva manja, ali vrlo bitna projekta – željezničkog tunela Učka i krapinske pruge između Maribora i Zagreba, potom koridor X, odnosno RH 1 koji bi spajao Zagreb i Vukovar, odnosno srednju Europu i Tursku, investiciju vrijednu oko 1,2 milijarde eura sa 17.500 novih radnih mjesta.
Milošević ističe i projekte kanal Dunav-Sava, luka Zadar (Gaženica), luka Split. Za projekt luke Gaženica kaže da ga je aktualna vlast zaustavila iz nepoznatih razloga iako je osigurano njegovo financiranje.
HDZ će od aktualne vlasti tražiti da ove projekte uvrsti u hrvatske strateške dokumente, a ako to odbije, HDZ će razmisliti o izradi alternativnog strateškog plana, poručio je Milošević.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
