Tomislav Jelić o SDP-ovoj privatizaciji Croatia osiguranja i šteti od 460 milijuna Eura: Podnio sam kaznenu prijavu DORH-u prije godinu dana i ništa….

Nekadašnji zastupnik u Gradskoj skupštini Tomislav Jelić tvrdio je kako je, prodajom Croatia osiguranja Adris Grupi, hrvatski proračun oštećen za 3,5 milijarde kuna te sumnja kako su se prilikom pogodovanja udružili KPMG kao procjenitelji Croatia osiguranja, Uprava Croatia osiguranja, ministar financija Slavko Linić i Uprava Adris Grupe, zbog čega je podnesena i kaznena prijava protiv njih. O toj temi progovorio je i u emisiji “Studio 4” Hrvatske televizije.

“DORH me nakon dva tjedna od podnošenja prijave obavijestio da su to proslijedili USKOK-u jer je to iz njihove nadležnosti s obzirom da je riječ o visokom stupnju sumnje o organiziranom kriminalu. Podnio sam prijavu protiv Slavka Linića, tadašnjeg ministra financija, koji je vodio projekt privatizacije do odluke Vlade. Protiv Zorana Milanovića, predsjednika Vlade, samo iz razloga jer sam ga osobno, pisanim podneskom, upozorio i urudžbirao u njegovom kabinetu, o čemu je riječ i dostavio mu presliku o štetnosti privatizacije CO”, rekao je Jelić.

“Znao sam da će do ovoga doći kad-tad, za godinu, dvije ili pet, kao što sam znao i za Sanadera i Bandića i mnoge druge. Da sad ne nabrajam”, dodao je.

Nije se obratio samo DORH-u

Rekao je kako nema saznanja da li se postupak pomaknuo. “Ja sam, poštujući sustav Republike Hrvatske podnio kaznenu prijavu, ali sam se obratio i 6 predsjednika parlamentarnih odbora Europskog parlamenta u Bruxellesu. Preko jednog njemačkog zastupnika pokušavam službeno postaviti pitanje Europskoj komisiji oko privatizacije Croatia osiguranje. Upravo iz razloga jer ne vjerujem hrvatskom pravosuđu kada je riječ o Adris grupi. To je država u državi, ono što je INA bila u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj to je sada Adris grupa”, ističe.

Manipuliranje javnošću

“Bivši ministar financija je izmanipulirao javnost rekavši da je to ostalo u domaćim rukama u pogledu vlasništva, što je glupost. Bitno je upravljanje i koliko to donosi dividende onom udjelu koji je u državnom vlasništvu. Je li nezakonita – o tome se ne osvrćem u kaznenoj prijavi. Ona je štetna za javni interes jer je sam model privatizacije od početka favorizirao Adris grupu i osmišljen je način kako da Adris grupa do toga dođe. Da je Vlada htjela uprihoditi što više novaca onda bi izašla na javni međunarodni natječaj ili bi išla u neku od burza europskih i onda bi dobili 6-7 puta više nego što smo dobili. Nema nikakve potrebe da Croatia osiguranje ide u dokapitalizaciju kada ima 22% svojega kapitala, u svojoj imovini, puno više nego bilo koje drugo osiguravajuće društvo u Hrvatskoj. Plivaju u kapitalu, imaju depozita oko milijun kuna u ostalim bankama, društvima. Samo tjedan ili dva prije ugovora o kupoprodaji su kupili 80 milijuna dionica Tiska i Belja. Sve suprotno onome iz projekta privatizacije”, objasnio je Jelić.

“Privatizacija je izuzetno štetna. To je javna imovina. Dužnost Vlade je tom imovinom raspolagati manirom dobrog gospodara, što više uprihoditi. Oni su oštetili državni proračun za najmanje 460 milijuna eura, to je jedan i pol Pelješki most, polovica kanala Dunav-Sava, jedan i pol svih mjesečnih mirovina u Hrvatskoj”, dodao je.

“Netko će odgovarati”

“Obzirom da je netko odgovarao za INA-u, ja sam uvjeren da i ovdje netko mora sjesti na optuženičku klupu ukoliko tijela za kazneni progon savjesno i odgovorno odrade svoj posao. Tijela za istragu bi trebala imati na umu tko je bio predzadnji predsjednik Uprave prije Krešimira Starčevića – čovjek koji je prodao stan sadašnjem premijeru Zoranu Milanoviću. Je li u njegovo vrijeme bio veliki depozit u Erste banci, jer je premijer Milanović prije kupnje stana od Hrvoja Vojkovića podigao kredit u Erste banci. Što je sa depozitom Croatia osiguranja u Erste banci, pod kojim uvjetima je dan? Mislim da će, ukoliko se oformi istražno povjerenstvo u Saboru, imati jako puno posla”, poručio je.

Kritika HDZ-u

“Da je HDZ bio dovoljno glasan, kako to inače opozicija u demokracijama jest, ja sam uvjeren da Croatia osiguranje pod ovim uvjetima ne bi bila prodana. Dakle, Vlada i ova saborska većina imaju kaznenu odgovornost, ali HDZ ima političku odgovornost sa svojom šutnjom, oni nisu bili dovoljno glasni, dapače, zabili su glavu u pijesak kao noj. Od kada je Tomislav Čuljak rekao u saboru da će podnijeti kaznene prijave, od tada kao da su dobili nalog da o privatizaciji Croatia osiguranja šute. Oni su najodgovorniji ako se stavi zavjesa na medije da moraju šutjeti. Onda su i oni upleteni u ovo”, ističe Jelić.

“Ja se divim Liniću i Vladi na hrabrosti što su 2014. išli u ovako štetnu privatizaciju jer Hrvatska zapravo u toj godini nije ista kao 2005. ili 1995. Dakle, ipak smo mi napravili određene iskorake. Ulaskom u EU, ako ne vjerujete hrvatskom pravosuđu možete se obratiti gore. Siguran sam da će EK već ove godine tražiti od DORH-a izvješće o privatizaciji Croatia osiguranja”, zaključio je.

Podsjetimo, Državni ured za reviziju je u petak Hrvatskom saboru dostavio izvješće za 2014. godinu u kojem je vidljivo kako je Milanovićeva vlada protuzakonito prodala Croatia osiguranje. Tvrde kako odluku o privatizaciji tog društva Vlada nije mogla donijeti samostalno, već ju je morao potvrditi Sabor, a smatraju i da je cijena plaćena za usluge savjetnika za privatizaciju od oko 27 milijuna kuna mogla biti značajno manja.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: snimak ekrana, HRT

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.