Dana 1. ožujka 1991. sukobom hrvatskih policijskih snaga (koje su tada bile jedine naoružane snage RH) sa srpskim pobinjenicima na čiju je stranu stala JNA praktički je počeo oružani sukob u Hrvatskoj koji se pretvorio u rat koji poznajemo pod imenom Domovinski rat.
Nakom što je 22. veljače Skupština općine Pakrac proglasila pripojenje SAO Krajini osnovane u Kninu, srpski civili šetali su naoružani gradom spremajući se napasti hrvatske policajce i protjerati Hrvate iz grada. Tako su na današnji dan 1. ožujka 1991. Srbi razoružali policajce iz PU Pakrac i zauzeli policijsku postaju po već oprobanom receptu u Benkovcu, Gračacu, Kninu, Obrovcu i drugdje. Ovog puta je došlo i do oružanog sukoba s hrvatskom polcijom.
Načelnik policijeske postaje Pakrac Jovo Vezmar je zajedno sa vodstvom SDSS-a ,na čijem je čelu bio Veljko Džakula, organizirao naoružane straže po gradu.
Policajci hrvatske nacionalnosti ,sa još nekim kolegama Srbima koji se nisu htjeli pridružiti pobuni , iznijeli su tokom noći dio oružja iz postaje i sakrili.
Tog istog dana u noći JNA je zauzela punktove po gradu pod izlikom da želi spriječiti sukob.
Tijekom noći i pred jutro 2. ožujka u grad su pristigle policijske postrojbe RH i rasporedile po gradu. Oko 10 ujutro počeo je oružani sukob, nakon čega u Pakrac dolazi zapovjednik specijalaca iz Lučkog Mladen Markač sa najelitnijim hrvatskom postojbama, te policijska postaja dolazi u ruke hrvatske države.
U 14 sati u policijsku postaju dolazi nekoliko oficira JNA, među kojima i general Dobrašin Praščević (načelnik Štaba V. vojne oblasti), a u 16 sati dolaze i Stjepan Mesić (potpredsjednik Predsjedništva SFRJ i predsjednik Vlade RH) i Slavko Degoricija (predsjednik Vijeća općina Sabora RH).
Na sastanku nije dogovoreno ništa konkretno, osim nastavka sljedeći dan. Nakon što su visoki predstavnici otišli, oko 18 sati s okolnih brda počela je pucanjava po gradu, hrvatske su postrojbe uzvraćale vatru te su tri branitelja bila ranjena.
O događajima u Pakracu srpski su mediji izvješćivali potpuno netočno. Beogradske „Večernje novosti“ pišu o “masakru srpskog naroda u Pakracu, mitraljeskom gnijezdu u zvoniku katoličke crkve i ubojstvu pravoslavnog svećenika”, a u istim novinama Veljko Džakula je izjavio kako su hrvatski specijalci upali u klopku te kako su ih sve mogli pobiti da su htjeli. „Politika ekspres“ piše o 11 mrtvih, a titogradska „Pobjeda“ o 40 mrtvih i desetine ranjenih.
Zanimljiva je izjava jednog pakračkog Srbina objavljena taj dan u „Borbi“: „To o ugroženosti, to su priče. Nitko nije bio ugrožen. Jednostavno, uzrok su (hrvatska) zastava i grb. Samo to, i to neće ostati ovdje. Kad – tad ćemo ih skinuti. Kako su oni postavili, tako ćemo mi skinuti“.
Tako je poćeo oružani sukob u Hrvatskoj što je bio uvod u dugotrajan krvavi rat i okupaciju trećinu Hrvatske duge četiri godine. Opći napad Srba, dobrovoljaca iz Bosne i JNA na grad-heroj Pakrac počeo je 19. Kolovoza 1991.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr/dogodilose.com
Photo: Braniteljski portal
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.