Poplavljeno je bilo područje od preko 6000 hektara, na kojem je živjelo 183.000 građana. Oko 40.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove.
U noći od 25. na 26. listopada 1964. izlila se rijeka Sava iz korita i izazvala katastrofalnu poplavu, najveću u povijesti Zagreba.
Do poplave je dovela činjenica da su nasipi bili relativno slabi, a da je u to doba područje uz Savu bilo već gusto naseljeno. I prije je zasigurno bilo izlijevanja takvog opsega, no nikada prije nije toliko ljudi živjelo na izljevnom području.
Vodeno jezero koje se stvorilo izlijevanjem bilo je dugačko oko 14 kilometara, a široko i do 4 kilometra. Poplavilo je trećinu Zagreba.
Poplava je odnijela 17 ljudskih života, 40.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom, potpuno je uništeno je 10.000 stanova, 3297 gospodarskih zgrada, 61 trafo-stanica, oštećeno je 120 poduzeća, 2 kilometra autoputa, izgubljeno je 65 posto građevinskog materijala iz skladišta, a štete su nanijete i na niz drugih materijalnih i kulturnih dobara.
„Vjesnik“ iz 1964. opisuje: “U nedjelju, 25. listopada 1964., Sava je u toku dana naglo narasla. Gradski štab za obranu od elementarnih nepogoda davao je obavijesti o sve većoj opasnosti. I u Vjesniku je bila uzbuna, jer se poduzeće nalazilo na glavnim pravcima prodora vode. Počelo je navečer. Sava se izlijevala.
Pokušalo se obraniti barijerama napravljenim na brzinu. Izvlačile su se role papira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa.
Počela je nadirati i iz podzemlja. Prodirala je u rotaciju iz odvodnih kanala. Dizala se naglo i vrlo brzo je poplavila sva skladišta i donji dio postrojenja. Istodobno je kovitlac obuhvatio čitavu zgradu.
Razina vode podigla se na 1,20 metara. Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bujica je sve odnosila. Pola sata prije nego što se voda pojavila, isključena je električna struja na cijelom području…“
Ova je poplava najveća prirodna katastrofa koja je pogodila Zagreb.
Nakon navedene poplave pristupilo se izgradnji sistema obrane od poplava Srednjeg Posavlja, unutar kojeg se gradovi Zagreb, Karlovac i Sisak uz obrambene nasipe, brane od poplava i odteretnim kanalima.
O poplavi je hrvatski redatelj Bogdan Žižić snimio dokumentarni film Poplava:
