Hrvatska Vlada Andreja Plenkovića i dalje, navodno, drži ponudu za otkup dionica INA-e od mađarskog MOL-a “na stolu”, no naglašava da se transakcija mora provesti isključivo pod jasnim komercijalnim uvjetima.
Nakon promjene mađarske vlasti, resorni ministar gospodarstva Ante Šušnjar istaknuo je da se vode razgovori koji idu u dobrom smjeru, s ciljem postizanja dogovora. Hrvatska trenutačno posjeduje 44,83 % dionica Ine, dok mađarski MOL drži kontrolni paket od 49,08 %. Iz Vlade poručuju kako se paralelno s mogućim preuzimanjem radi i na rješavanju arbitražnih sporova s MOL-om. Nakon preuzimanja Vlade RH Andrej Plenković najavljivao je otkup mađarskih dionica INA-e. U međuvremenu se otkup spominjao sve rjeđe, a sada ga je ponovno aktualizirao ministar Šušnjar.
Hoće li Magyar održati svoje obećanje?
Mađarski istraživački novinar Szabolcs Panyi krajem lipnja podsjetio je pak na predizborno obećanje novoizabranog mađarskog premijera Petera Magyara da Mađarska neće biti utočište za tražene kriminalce. Kako se europski uhidbeni nalog protiv vodećeg čovjeka najveće tvrtke u zemlji može pomiriti s tim obećanjem nove mađarske vlade?
Prema ranijem stajalištu mađarske Vlade, hrvatski postupci bili su nepravedni, pa njihovo pravosuđe nije smatralo da su optužbe dokazane. Međutim, nakon promjene vlasti, vjerodostojnost je postala jedno od glavnih političkih pitanja. Prema sadašnjem priopćenju, nalog ostaje aktivan, što novog mađarskog premijera stavlja pod izravan pritisak.
> Magyarova briselska iluzija: ‘Pobjeda’ koja Mađarskoj ne donosi novac
> Tisuće Mađara prosvjedovalo protiv Migracijskog pakta i Magyarove politike
> Analitičari o pobjedi Magyara: Promjene neće biti ni brze ni jednostavne
Panyi je podsjetio da je hrvatski sud u odsutnosti osudio Zsolta Hernádija na zatvorsku kaznu zbog navodnog podmićivanja bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera kako bi MOL mogao steći kontrolna prava nad hrvatskom naftnom kompanijom INA. Slučaj se vuče više od desetljeća, a 18. ožujka Sud u Budimpešti odbio je pravomoćnom odlukom priznati hrvatske presude.
Mađarski sud zaključio je da su Hernádijevim temeljnim pravima u hrvatskom postupku prekršena prava, uključujući pravo na nepristrano i pravično suđenje te pravo na obranu. Međutim, hrvatsko Ministarstvo pravosuđa već je tada poručilo: mađarski postupak nema utjecaja na pravomoćnu hrvatsku presudu i aktivni europski uhidbeni nalog.
Szabolcs Panyi također je razgovarao s “bivšim MOL-ovim insajderom“, koji je rekao da je nalog za uhićenje koji visi nad Hernádijevom glavom dugo bio “koristan alat političke kontrole“ za vladu, jer je sloboda čelnika MOL-a praktički ovisila o Orbánovoj dobroj volji. Novinar je istaknuo da je poslao pitanja Uredu premijera i MOL-u o tome jesu li već raspravljali o Hernádijevom uhidbenom nalogu, smatra li mađarska vlada izvršnog direktora Mola međunarodno traženim kriminalcem na temelju europskog uhidbenog naloga te podržavaju li njegov ostanak na mjestu izvršnog direktora MOL-a. Prema Panyiju, do sada nije stigao nikakav odgovor, navode mađarski mediji.
“Novi početak” u odnosima Zagreba i Budimpešte?
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar (DP) nakon posljednjih izbora u Mađarskoj ocijenio je kako je sazrelo vrijeme za “novi početak” u odnosima Zagreba i Budimpešte.
Govoreći o ranijim najavama o otkupu dionica INA-e, ponovio je da Hrvatska ima namjeru za taj potez, ali uz tržišne uvjete.
“I dalje smo vrlo dosljedni i imamo izraženu namjeru za otkup tih dionica, ali po realnim tržišnim uvjetima”, poručio je.
Time je Šušnjar na valu političkog optimizma iznio, već više puta ponovljenu, pretpostavku o mogućem povratku INA-e u hrvatsko vlasništvo. Hrvatska ima oko 45 posto dionica INA-e, a Mađarska 49 posto.
> Hitrec: Valjda će sada i zemljovid ‘Velike Mađarske’ biti spremljen u ladicu, uz kartu ‘Velike Srbije’
> Kraj 16-godišnje vladavine: Što je presudilo teškom porazu Viktora Orbana?
INA, nekoć jedna od najvažnijih hrvatskih kompanija, u okrilju mađarske grupacije godinama nazaduje, a odnose između dviju država opterećuju arbitražni sporovi između mađarske naftne kompanije MOL i Vlade Republike Hrvatske.
Međutim, za vjerojatnost povratka INA-e, mala je šansa. Posebno nakon sudske odluke s početka 2026. kojom je Hrvatskoj odbijena žalba u sporu s MOL-om i mora platiti golemu odštetu.
Arbitražna odluka postala je provediva u Sjedinjenim Državama, što MOL-u otvara mogućnost pokretanja postupka ovrhe i naplate imovine ako Hrvatska ne podmiri dug.
Osim toga, mađarski premijer Peter Magyar poručuje da problem INA-MOL sadrži otvorena pitanja i odštete koje MOL još nije dobio. Iz toga se može zaključiti da nije sklon zaokretu dosadašnje mađarske politike po tom pitanju.
Istovremeno, dok je bivši hrvatski premijer Ivo Sanader služio zatvorsku kaznu za primanje mita, Mađarska je odbila izručiti Hrvatskoj njegovog partnera u tom poslu Zsolta Hernádija, dan-danas predsjednika uprave MOL-a.
Magyar i Hernadi
Magyar je još u izbornoj noći najavio velike promjene, a neke od njih će se ticati i mađarske naftne kompanije MOL. Najavio je tada sastanak s predsjednikom uprave MOL grupe Zsoltom Hernadijem, čovjekom kojeg hrvatsko pravosuđe traži zbog koruptivnih kaznenih djela vezanih uz mađarsko preuzimanje INA-e.
> Karamarko nakon presude: ‘Šteta koju su dirigirani pijuni nanijeli Hrvatskoj, možda će biti u milijardama’
> INA – MOL: Duge godine skupih arbitraža – što je Hrvatska dobila?
> Vrhovni sud potvrdio presudu: Sanaderu 6 godina zatvora, osuđen i Zsolt Hernadi
> Petrov: Sadašnji državni odvjetnik Cvitan dobro radi svoj posao!
“Danas ću razgovarati sa Zsoltom Hernádijem, predsjednikom uprave i glavnim izvršnim direktorom MOL Grupe. Zatražit ću od njega informacije o sigurnosti opskrbe gorivom u Mađarskoj. Očekujem da MOL neće isplatiti dividendu od 25 milijardi forinti Mathias Corvinus Collegiumu u Budimpešti”, naveo je tada Magyar na X-u.
Today, I will hold talks with Zsolt Hernádi, Chairman-CEO of @MOL_Group. I will request information from him regarding Hungary’s fuel supply security.
I expect MOL not to pay the 25 billion forint dividend to @MCC_Budapest.— Magyar Péter (Ne féljetek) (@magyarpeterMP) April 16, 2026
Na pitanja hrvatskih novinara, Magyar je ustvrdio da nije slučajno što Mađarska nije izručila Hernadija Hrvatskoj.
“Kad budemo imali uvid u povjerljive dokumente, vratit ćemo se toj temi”, poručio je, dodavši da su odnosi INA-e i MOL-a dugotrajno i složeno pitanje.
“Treba riješiti otvorena pitanja, uključujući i odštete koje MOL još nije dobio“, dodao je, navodi tportal.
Plenkovićevo neispunjeno obećanje
Predsjednik hrvatske Vlade i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković prije više od devet godina najavljivao je otkup mađarskih dionica INA-e. S vremenom su te najave postajale sve rjeđe.
U predizbornom intervjuu 2016. tada budući premijer Plenković rekao je da neće MOL-u dopustiti zatvaranje sisačke rafinerije. Potencijalnim biračima činilo se to kao govor političara koji će štititi hrvatske strateške interese.
Na Badnjak 2016. objavljena je vijest da je Hrvatska izgubila prvu od dvije arbitraže koju je oko INA-e vodila s mađarskim MOL-om. Plenković saziva tiskovnu konferenciju i najavljuje otkup dionica.
> Propala arbitraža u slučaju INA-MOL, Plenković: Odlučili smo vratiti Inu u vlasništvo Republike Hrvatske
> Najveća pljačka u Ini?! Sjetite se 2003. i privatizacije u režiji SDP-a kada su zataškane Inine milijarde u bespućima Sirije
> Mađari se čude, a u Ini drže većinu: Tko su članovi Uprave i Nadzornog odbora kojima je promaknula mega pljačka?
> Domovinski pokret pozvao Plenkovića da podnese ostavku: ‘Vaše obmanjivanje naroda neće moći trajati zauvijek’
”INA je za nas strateška nacionalna kompanija. Hrvatska će pokrenuti proces otkupa cjelokupnog udjela MOL-a u INA-i. Otkupit ćemo cijeli MOL-ov paket INA-ih dionica. Učinit ćemo to prema modelu koji smo već razradili, koji je financijski održiv i koji u konačnici neće povećati javni dug. S ovom odlukom upoznata je i predsjednica i predsjednik Sabora. Odluku smo donijeli u najbolje interesu Hrvatske i Ine kao strateške kompanije Hrvatske” poručio je tada Plenković.
“Moje je mišljenje odavno jasno: pogrešno je bilo prodavati udjele u INA-i, pogotovo nakon iskustva s energetskom krizom. Napravili smo evaluaciju i ponudili odgovarajuću cijenu, (…) ponudili smo ono što je razumno i što je u tom trenutku odgovaralo svim najmeritornijim procjenama najvećih stručnjaka u energetskom sektoru. No, mađarska strana to nije prihvatila. Mi nismo u poziciji da platimo nešto pet puta više. Ako budu htjeli prodati po normalnoj cijeni – kupit ćemo”, izjavio je 2025. Plenković.
SDP privatizirao – HDZ dokrajčio
“Ne zna se kad je dominantnije neznanje, kad neodgovornost, a kad popuštanje pojedinim interesima pozicioniranim u raznim lobističkim grupama”, kaže o privatizaciji INA-e prof. dr. sc. Luka Brkić.
“Povrh svega, mi nemamo afirmirane suprotne politike, pa se možemo sjetiti da je INA-u privatizirao SDP, a dokrajčio HDZ u vrijeme Ive Sanadera. Svi su u to doba gurali priču da je vlasništvo nevažno, i da je bitno samo upravljanje. To je suludo, ali nikoga nije bilo briga, a nije ni danas“, ističe politekonomist sa zagrebačkog sveučilišta Libertas za Nacional odgovarajući zašto Plenković više ne spominje otkup dionica Ine od MOL-a.
> Vanđelić komentirao smjenu i izbor novih članova Nadzornog odbora Ine
> Pravomoćna presuda: Bivši HDZ-ov predsjednik Karamarko nije bio u sukobu interesa
> Penava: Plenkovićevo obećanje o otkupu udjela od MOL-a bila je samo atraktivna PR akcija
“Petrokemija je služila domaćoj poljoprivredi, ali bez mnogo rezona smo je prepustili tržištu, dok je rasla propaganda o turizmu koji rješava sve naše probleme. I sad imamo tu situaciju s INA-om koja zbog opće energetske krize postaje sve veće pitanje”, kaže.
“No sve da je premijer izvršio obećanje, bila bi to i potvrda da su ranije donošene krive procjene. Jer smo jučer prodali, a danas otkupili natrag – pod gorim uvjetima. Ne treba ni reći da nam je analitika nikakva, kao što je slučaj i s ovim našim razvikanim ekonomskim rastom koji, međutim, počiva na krivim osnovama”, ističe Brkić.
Brkić pod krivim osnovama navodi pogrešno birane sektore od strateške važnosti, poput turizma i građevinarstva, koji nemaju razvojna svojstva ni perspektivu dugoročne održivosti.
Sporovi protiv MOL-a
Hrvatska je izgubila dugotrajan spor s MOL-om nakon što je američki sud u Washingtonu odbio njezine žalbe i dodatne argumente.
Time je potvrđena arbitražna odluka prema kojoj Hrvatska mora platiti odštetu koja je, s kamatama i troškovima, narasla na oko 236 milijuna dolara. Sud je odbacio tvrdnje Hrvatske o nevažećnosti arbitraže prema pravu Europske unije. Ističe da su ti argumenti već razmotreni te da američki sudovi moraju priznati odluke donesene prema konvenciji Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova.
>Bivši direktor INA-e Štern: Gadljivo na koji se primitivan način pljačka država
> Europski sud za ljudska prava odbacio zahtjev Hernadija protiv RH
>Bivši SDP-ov ministar Linić komentira aferu u Ini: Koja je bila njegova uloga glede Ine?
Hrvatska je izgubila i arbitražni spor u Ženevi, u kojem je tvrdila da su ugovori s MOL-om iz 2009. ništetni zbog korupcije. Sud je 2016. odbio tužbu. Kasnije je i švicarski Vrhovni sud odbacio zahtjev Hrvatske za revizijom, ne prihvativši njezine argumente.
Sporna privatizacija INA-e
Spor između MOL-a i Hrvatske proizlazi još iz razdoblja privatizacije INA-e.
Američki pravosudni portali nakon posljednje sudske odluke podsjetili su kako se u MOL-ovoj tužbi navodi da je temeljni spor nastao zbog privatizacije bivše državne energetske tvrtke INA-Industrija Nafte d.d.
MOL je 2003. godine dobio pravo na stjecanje 25 posto plus jedne dionice INA-e s ponudom od 505 milijuna dolara. Mađarska je tvrtka kasnije povećala svoj udio na 47,16 posto postavši najveći dioničar INA-e, prema tužbi. U međuvremenu, Hrvatska je držala 44,85 posto, što je čini sljedećim najvećim dioničarom INA-e. MOL i Hrvatska su potom potpisali sporazum kojim je MOL-u dodijeljena upravljačka kontrola nad INA-om, navodi se u tužbi. Zasebni sporazum, poznat kao GMA, omogućio je da se Inino poslovanje skladištenja plina i poslovanje trgovine plinom odvoje u zasebne podružnice i prenesu u Hrvatsku.
Hrvatska također prekršila razne obveze
> Oglasio se MOL nakon vijesti da je Hrvatska izgubila arbitražni spor: Ovo znači da je Hernadi nevin
> Štern na suđenju Sanaderu: ‘Sve odluke je donosio MOL, nije se vodilo računa o Ininim interesima
>(FOTO) Kronologija Ina-MOL: 15 godina pregovora, problema, političkih sukoba
No, taj sporazum nikada nije konačan, rekao je MOL sudu, dodajući da je Hrvatska također prekršila razne druge obveze koje je preuzela u vezi s liberalizacijom hrvatskog tržišta plina. MOL je pokrenuo arbitražu 2013. godine, koja je trajala gotovo desetljeće.
Presuda je donesena u srpnju 2022. godine te je jednoglasno odbačen hrvatski argument da je MOL podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi 2009. godine osigurao izmjenu ugovora s INA-om. Sudac Ali ovim je rješenjem obvezao na podnošenje zajedničkog prijedloga konačne presude do 19. ožujka 2026. No, kao rezultat toga, arbitražna odluka sada je provediva u Sjedinjenim Državama, što MOL-u omogućuje da započne postupak ovrhe i povrata imovine ako Hrvatska ne plati, navodi Večernji list.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.