ESLJP je zaključio da je Hernadijev zahtjev nedopušten i odluka je konačna, jer prigovore koje ističe nije koristio pred hrvatskim sudovima i nije iznio valjane argumente kako mu je povrijeđena sloboda kretanja.
Zsolt Tamás Hernádi (59), predsjednik uprave MOL-a, nije uspio sa svojim zahtjevom Europskom sudu za ljudska prava protiv Republike Hrvatske. Naše je pravosuđe tako još jednom pobijedilo jednog od vodećih britanskih odvjetnika Michaela O’Kanea koji je potpisao Hernadijev zahtjev, a zastupao je i Ivicu Todorića, piše Marinko Jurasić za Večernji list.
ESLJP je zaključio da je Hernadijev zahtjev nedopušten i odluka je konačna, jer prigovore koje ističe nije koristio pred hrvatskim sudovima i nije iznio valjane argumente kako mu je povrijeđena sloboda kretanja. Hernadi je tužio Hrvatsku tražeći od Europskog suda za ljudska prava da ga zaštiti od odluke kojom mu je određen istražni zatvor i od europskog uhidbenog naloga zbog kojeg ne može putovati izvan Mađarske. EUN je izdan zbog kaznenog postupka koji se vodi protiv njega u Hrvatskoj pod optužbom da je sudjelovao u davanju mita bivšem premijeru Ivi Sanaderu u iznosu od 10 milijuna eura. Mitom je, prema optužnici plaćena kontrola nad hrvatskom nacionalnom naftnom kompanijom Inom. Istraga je pokrenuta 2011. Sanader je bio pravomoćno osuđen ali je Ustavni sud ukinuo presudu pa se sada vodi novi postupak u kojem je Hernadi optužen 2014.
Hrvatska je otvorila istragu protiv Hernadija i do 2013. četiri puta zatražila međunarodnu pravnu pomoć od Mađarske (dokumente i ispitivanje Hernadija zbog sumnje u mito), koja je odbila hrvatski zahtjev pozvavši se pritom na nacionalne sigurnosne interese te su tvrdili da je Hernadi već saslušavan kao svjedok i da nije bilo nikakvih kriminalnih optužbi protiv njega. Hrvatska je izdala EUN 2013. odmah nakon ulaska u EU, kao i tzv. crvenu tjeralicu. Hernadi se dvaput, u siječnju i rujnu 2014. obraćao Ustavnom sudu protiv odluka o njegovu uhićenju, a koje ga onemogućuju u njegovim poslovnim aktivnostima, odnosno putovanjima u inozemstvo. Ustavni sud mu je prvu tužbu odbacio, a drugu odbio kao neutemeljenu jer nije nađeno ništa što bi se moglo protumačiti kao arbitrarno postupanje. U međuvremenu u Mađarskoj su vlasti pokrenule postupak protiv nepoznate osobe zbog mita u MOL-u, i u tom postupku su saslušali Hernadija.
Postupak je obustavljen pa Mađarska u povodu zahtjeva iz Hrvatske protiv Hernadija od tada tvrdi kako je to već presuđena stvar jer da nije utvrđena njegova krivnja, premda je on bio samo svjedok. Hernadi se protivio EUN-u tvrdeći kako mu nije propisno uručen. Od srpnja 2014. sud je pravomoćno odobrio da se Hernadiju sudi u odsutnosti s obzirom na to da mađarske vlasti odbijaju pružiti pomoć. Hernadi je u studenome 2016. uspio svoje ime izbrisati iz baze podataka Interpola pod nazivom “Wanted” (Traži se), a na hrvatsko osporavanje Generalna skupština Interpola potvrdila je odluku. Hrvatska je 2015. izdala novi EUN proslijeđen Mađarskoj, s tim da ESLJP navodi kako nije jasno je li proslijeđen i drugim zemljama.
Onaj koji je izdan 2013., devet zemalja odgovorilo je kako po njemu ništa nije moguće poduzeti bez ikakva obrazloženja, dvije su zemlje tražile valjan Interpolov zahtjev, Njemačka i Austrija su odlučile da Hernadija neće tražiti, dok je 13 zemalja Hernadija upisalo u nacionalnu evidenciju o potragama. Hernadi je u međuvremenu putovao u tri zemlje, te u Nizozemsku i SAD, ali pod imunitetom od uhićenja kao svjedok u arbitražnim postupcima između Hrvatske i MOL-a.
Od hrvatske Vlade ESLJP je tražio da dostavi kopije sve relevantne dokumentacije iz slučaja Hernadi. Za pretpostaviti je da su naše vlasti ESLJP-u poslale i odluku Europskog suda u Luksemburgu prema kojoj mađarske vlasti nisu smjele ignorirati EUN za Hernadija samo na temelju odluke njihova državnog odvjetništva o obustavi kaznene istrage u kojoj je Hernadi bio ispitan samo kao svjedok.
Hernadiju je zahtjev ESLJP-u potpisao Michael O’Kane, odvjetnik iz Londona, koji je zastupao i Ivicu Todorića. Riječ je o bivšem britanskom državnom tužitelju koji je bio član specijalizirane jedinice koja se bavila istraživanjem velikih kriminalnih slučajeva, utaja, prijevara, terorizma, špijunaže, među ostalim i progonom Paula Burrella, batlera princeze Dijane.
Odvjetnik je od 1992. i smatra se jednim od 10 najboljih svjetskih istražnih odvjetnika, sada angažira u tvrtki Peters & Peters gdje se bavi pravnim problemima u vezi s poslovnim kriminalom, a osobito u području međunarodne korupcije, kriminalnih kartela, izručenja, uzajamne pravne pomoći, ekonomskih sankcija… Našao se na listi sto najboljih odvjetnika časopisa Lawyer. Zatim je 2011. dobio nagradu kao jedan od najinovativnijih odvjetnika, uvršten je na popis vodećih britanskih pravnika Who’s Who Legal, te je rangiran među najboljima na listama Chambers and Partners i Legal 500.
