Plenkovićeva neispunjena obećanja: Od smanjenja PDV-a i neradne nedjelje do Ine i rafinerije Sisak

predizborna obećanja
Fah

Zaštita rafinerije Sisak, otkup Ine, manji PDV, neradna nedjelja… dug je popis neispunjenih predizbornih ili pak božićnih obećanja vladajućih. U želji za osvajanjem novog mandata i održavanjem na vlasti većina se političara u izbornoj utrci koristi slatkorječivom retorikom, a od toga, kako smo svjedočili, nije bila imuna ni sadašnja vlast predvođena HDZ-om i premijerom Andrejem Plenkovićem. Evo samo dijela onog što su obećali, a nisu ostvarili:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

1. Zaštita rafinerije Sisak

U predizbornom intervjuu 2016. tada budući premijer Andrej Plenković rekao je da neće MOL-u dopustiti zatvaranje sisačke rafinerije. Potencijalnim biračima činilo se to kao govor političara koji će štititi hrvatske strateške interese.

Međutim, u listopadu ove godine, naftna kompanija Ina-Mol izdala je priopćenje u kojem stoji:

> Bivši član uprave Ine: ‘Najveći problem je što Hrvatska nema kontrolu, nego Mađarska upravlja strateškim interesom RH’
> Sekulić o gašenju proizvodnje u Rafineriji: ‘Zbunjuje izostanak jasne reakcije Vlade’

“Zbog teza koje se u javnosti provlače posljednjih dana, željeli bismo naglasiti da je zaustavljanje prerade u Sisku te prodaje nafte na tržištu isključivo poslovna odluka kompanije koju su podržala oba većinska vlasnika. Naime, rafinerija u Sisku je bila neprofitabilna godinama, a s obzirom na današnja kretanja zajedno s riječkom rafinerijom stvarala bi gubitak veći od 1,5 milijardi kuna godišnje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odlukom o koncentriranju prerade u Rafineriji nafte Rijeka, Ini je omogućena transformacija rafinerijskog poslovanja koje će kompaniji omogućiti pretvaranje gubitaka djelatnosti u dobit. Takvom odlukom zadržana je prerada nafte u Republici Hrvatskoj te pokrenuta trenutačno najveća industrijska investicija u zemlji – unapređenje Rafinerije nafte Rijeka u koju INA ulaže više od 4 milijarde kuna.”

2. Najava otkupa Ine na Badnjak 2016.

Na Badnjak 2016. objavljena je vijest da je Hrvatska izgubila prvu od dvije arbitraže koju je oko Ine vodila s mađarskim MOL-om. Tada novi premijer Andrej Plenković saziva tiskovnu konferenciju, te kaže:

”Ina je za nas strateška nacionalna kompanija. Hrvatska će pokrenuti proces otkupa cjelokupnog udjela Mola u Ini. Otkupit ćemo cijeli Molov paket Ininih dionica. Učinit ćemo to prema modelu koji smo već razradili, koji je financijski održiv i koji u konačnici neće povećati javni dug. S ovom odlukom upoznata je i predsjednica i predsjednik Sabora. Odluku smo donijeli u najbolje interesu Hrvatske i Ine kao strateške kompanije Hrvatske” poručio je tada Plenković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, to se do danas nije dogodilo. Nakon što je ove godine otkrivena afera u Ini u vezi s nezakonitom preprodajom plina po znatno višim cijenama, ponovno je da dnevni red došlo pitanje otkupa, ali je to opet ubrzo palo u zaborav.

3. Neradna nedjelja tek sad i to u krnjem obliku

> Naknadna pamet oko neradne nedjelje: Plenković je dugo to obećavao, a 2017. je glatko odbio sličan prijedlog udruge U ime obitelji

Jedno od najdugovječnijih obećanja predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića je uvođenje neredne nedjelje. Ipak, nakon godina obećanja, uvođenje neradne nedjelje čini se da se ipak pomaknulo s mrtve točke. Pitanje je samo je li prijedlog Vlade politički spin s obzirom na to da je još 2017. njegova parlamentarna većina glatko odbila prijedlog udruge U ime obitelji koji je sličan onome što sada Vlada uvodi, kako je portal Narod.hr i ranije upozoravao.

Kako bi došlo do izmjena rada nedjeljom, trebalo je izmijeniti Zakon o radu čije izmjene stupaju na snagu 1. siječnja 2023., a Zakon o trgovini ide u dva čitanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zašto se toliko dugo čekalo? Naime, Plenković je još prije parlamentarnih izbora 2020. obećavao uvođenje neradne nedjelje, što su mnogi s pravom označili kao politički spin i mamljenje birača, a do toga je moglo doći znatno ranije.

Podsjetimo samo kako je udruga U ime obitelji još 2017. podnijela Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutačno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ako žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu.

4. Struja i voda u svakom dijelu Hrvatske

Na božićnom prijemu Srpskog narodnog vijeća 2018. godine Plenković je obećao struju i vodu u svakom dijelu Hrvatske, da se nitko ne osjeća kao da ne živi u 21. stoljeću.

Rok za ispunjenje tog obećanja nije dao, no i dan danas neka mjesta u Hrvatskoj, poput Letovanića, nemaju tu osnovnu infrastrukturu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

5. Smanjenje stope PDV-a

“Mogu otkriti da već iduće godine smanjujemo stopu PDV-a za jedan posto, a do kraja mandata cilj nam je da PDV bude 23 posto” – rekao je novopečeni šef HDZ-a Andrej Plenković, krajem srpnja 2016. godine.

U predizbornom programu za izbore u prošlom mandatu Plenkovićeve vlade obećavali su smanjiti stopu PDV-a u drugoj godini mandata na 24 posto, u zadnjoj na 23 posto… Sad im je drugi mandat, PDV je i dalje 25 posto, jedan od najviših u EU… Veći ima samo Mađarska.

> Domovinski pokret pozvao Plenkovića da podnese ostavku: ‘Vaše obmanjivanje naroda neće moći trajati zauvijek’

6. Demografska obnova

Deklarativno, Plenković je tijekom godina na vlasti stalno inzistirao na tome kako Vlada nešto poduzima oko demografske obnove, no pokazalo se da se ništa značajnog nije napravilo.

Najnoviji popis stanovništva iz 2021. godine, pokazao je Hrvatska ima 3,88 milijuna stanovnika, čak 396.360 manje od 2011. Slikovito rečeno, to je kao da smo odjednom izgubili cijelo stanovništvo Splita i Rijeke. Kada govorimo o najvećem broju pada stanovništva, bilježe ga Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija, dok je najmanji pad ostvaren u Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji.

Ugledni demograf Stjepan Šterc upozorio je: “Proces supstitucije stanovništva u Hrvatskoj je počeo prije otprilike tri godine. Pokazatelj je da je otprilike toliko koliko se iselilo stanovnika u Hrvatskoj toliko ih se uselilo”, ističe demograf.

“U povijesti nikada ni jedna zemlja nije rješavala prenaseljenost druge zemlje. Uvijek je to završavalo s velikim napetostima i ratovima, što Hrvatsku očekuje”, dodaje Šterc.

Obični ljudi ipak pamte

Vladajućima se vjerojatno čini kako obični ljudi ne pamte njihove davno olako izrečene riječi. Međutim, obični ljudi pamte neispunjena predizborna obećanja, koja često postaju dio šaljivih priloga i viceva, pogledajte simpatični video:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.