Ustavni sud Republike Hrvatske odlučivat će o zahtjevu Općine Štitar (kod Županje) i brojnih mještana vlasnika poljoprivrednog zemljišta protiv Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, kojim traže ukidanje, kako smatraju, nezakonite odluke o osnivanju državnog lovišta Banov dol, kojom je ono prošireno i na privatne oranice. Kažu da im država želi oduzeti oranice i pretvoriti ih u lovište.,
> Opet svinjska kuga u Slavoniji: U Nijemcima eutanizirano gotovo stotinu svinja
Problem koji tinja godinama
Načelnik Štitara Stjepan Gašparović (HSS) ističe kako taj problem tinja već dugi niz godina, tijekom kojih su se redovito obraćali Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva tražeći ograničavanje državnog lovišta na državnu šumu, ali bez uspjeha.
– Državno lovište Banov dol uspostavljeno je suprotno zakonu, na način da su državnoj šumi Banov dol dodane sve privatne oranice mještana općine Štitar u sjevernoj polovini općinskog područja. Na taj je način skupa s drugim državnim površinama, koje su manje od 1000 hektara i nisu međusobno povezane, stvoreno predmetno lovište – govori Gašparović.
Dodaje da Zakon o lovstvu kaže da se državno lovište može uspostaviti na zemljištu od najmanje 1000 hektara državne zemlje u komadu, a u njega se mogu uključiti enklave ili poluenklave drugih vlasnika.
– To ovdje nije slučaj, jer privatno zemljište čini kontinuitet, a ne enklave ili poluenklave. Ako treba, spor će se voditi do Suda u Strasbourgu – rezolutan je.
Muke s divljim svinjama i jelenima lopatarima
Napominje da Ugovor o pravu lova, koji je Ministarstvo sklopilo s tvrtkom u vlasništvu vlasnika najvećeg trgovačkog lanca u VSŽ-u, istječe 31. ožujka ove godine, a prema informacijama kojima raspolaže, produžavat će ga dok god zakupnik bude zainteresiran za zakupninu od oko 5000 eura. Gašparović upozorava da mještani Štitara muku muče s divljim svinjama, koje već godinama haraju i hrane se po njihovim njivama.
> EU ima novu viziju poljoprivredne i prehrambene politike: Donosimo pet glavnih zaključaka
– Zamislimo da ima samo 30 divljih krmača, a ima ih više, i sve su križane s domaćim svinjama. Prase se dva puta godišnje i pretpostavimo da oprase samo po pet prasaca. To je svake godine na njivama 300 novih svinja – upozorio je.
Dodaje da su se u posljednje vrijeme ondje pojavili i jeleni lopatari, koji su, podsjeća, strana i invazivna vrsta, “i toliko su mirni (ne bježe) da očito dolaze iz uzgoja i također čine štete”.
Bavljenje poljoprivredom ionako ugroženo
Gašparović upozorava da je broj otkrivenih slučajeva svinjske kuge samo kap u moru lešina divljih svinja koje nisu ni testirane na svinjsku kugu, a jedan takav slučaj bio je i u lovištu Banov dol, kada je Općina Štitar, na temelju prijave mještana, pronašla, na zapisnik konstatirala i fotografirala lešinu divlje svinje, koje su se, napominje, nadležne službe riješile bez izuzimanja uzorka. Smatra da je samo pitanje vremena kada će ta bolest s divljih svinja ponovno prijeći na domaće svinje, uz zaključak da će suludo i protuzakonito uspostavljanje lovišta samo pogoršati situaciju.
‘Propis’ nije objavljen u NN
– Iako mi je argumentacija o tome da je Odluka o ustanovljenju lovišta “propis”, a ne “opći akt” vrlo čudna, jer taj “propis” nikada nije objavljen u Narodnim novinama, posve je svejedno hoće li o tome odlučivati Ustavni ili Visoki upravni sud. Dali smo si truda, pa je zahtjev kojim se traži poništenje Odluke o ustanovljenju Državnog lovišta Banov dol Ustavnom sudu odmah i dostavljen – kazao je.
Pozvao je sve mještane koji do sada nisu podnijeli zahtjev sudu za ukidanje nezakonitog državnog lovišta da dođu u Općinu i podnesu ga svatko u svoje ime.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/GLAS SLAVONIJE
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.