“Cijelo vrijeme razmatrali smo najbolje opcije za budućnost Ine. Ina je za nas strateška nacionalna kompanija. Hrvatska će pokrenuti proces otkupa cjelokupnog udjela MOL-a u Inu. Otkupit ćemo cijeli MOL-ov paket Ininih dionica. Učinit ćemo to prema modelu koji smo već razradili, koji je financijski održiv i koji u konačnici neće povećati javni dug RH. S tom odlukom upoznati su i predsjednica RH i predsjednik Sabora. Odluku smo donijeli u najboljem interesu Hrvatske kao strateške kompanije Hrvatske”, ustvrdio je premijer Andrej Plenković na izvanrednoj konferenciji za novinare održanoj na sam Badnjak 2016., nakon što je Republika Hrvatska izgubila arbitražni spor protiv MOL-a.
Plenković je tada također dao do znanja da je o svojoj odluci obavijestio i mađarsku stranu: “S tom političkom odlukom upoznata je i mađarska strana na najvišoj razini, to sam i osobno učinio večeras.”
Detalji iz arbitražne odluke iz 2016.
Nakon vijesti da je prva arbitraža izgubljena, Mađari su objavili neke njezine dijelove navodeći da Hrvatska nije uspjela dokazati mito. Ubrzo su se pojavili i ostali detalji iz arbitražne odluke, iz kojih je bilo vidljivo da je je inzistiranje na Sanaderovom primanju mita bilo promašeno, a u nekim dijelovima i posve izvještačeno.
“Svaki put kad se sretnemo s dužnosnicima hrvatske Vlade, INA je na dnevnom redu, ali mi našim hrvatskim prijateljima uvijek dajemo do znanja da je to isključivo poslovno, a ne političko pitanje kojim se bavi mađarska Vlada. Moramo priznati da je odnos MOL-a i INA-e ili MOL-a i hrvatske države teret u našim odnosima i mi bismo se voljeli toga tereta riješiti, ali to je do dviju kompanija ili do kompanije i hrvatske države. Mi samo možemo držati palčeve da dođu do rješenja”, kazao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem novinarima okupljenim ispred Banskih dvora u svibnju 2019. godine.
Otada se po pitanju INA-e i MOL-a ništa konačno nije riješilo.
Uskoro odluka s arbitražnog suda u Washingtonu
Ovih je dana stigla vijest kako je proceduru u slučaju mađarskog MOL-a i Hrvatske, koji traje već devet godina, službeno zatvorio tribunal na arbitražnom sudu u Washingtonu. Večernji list navodi da će tribunal do lipnja objaviti kako će završiti slučaj te hoće li Hrvatska morati isplatiti odštetu Mađarskoj.
> Slučaj MOL – Hrvatska: Nakon 9 godina završen arbitražni postupak
> Vrhovni sud potvrdio presudu: Sanaderu 6 godina zatvora, osuđen i Zsolt Hernadi
Što je za arbitre u Ženevi bilo sporno?
Za arbitre u Ženevi sporno je bilo to što sa suđenja Sanaderu nisu postojali nikakvi transkripti, već samo sažetak svjedočenja koje je diktirao sudac. Zbog toga ono što je sudac unio u zapisnik, za arbitre, predstavlja samo njegovo viđenje izjava svjedoka. Robert Ježić, krunski svjedok koji je Sanaderu trebao uplatiti famoznih pet milijuna eura mita, za arbitre je nepouzdan svjedok, te švicarski arbitri vjeruju da je USKOK zapovjedio Ježiću što mora reći kako bi se Sanadera moglo osuditi, navodi tportal.
Autentičnost poznate snimke ručka Sanadera i šefa MOL-a Zsolta Hernadija opovrgnuo je britanski specijalist za borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala i terorizma. Ekspert je ustvrdio da je snimka krivotvorina i da je kraćena bez nekog posebnog razloga. Drugim riječima, snimka je beznačajna i, što je još gore, njome je manipulirano tako da podrži lažno svjedočenje.
Izgubljena je arbitraža u Ženevi, žalba na nju je odbijena.
Mađari tvrde da Hrvatska nije poštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju
MOL je krajem 2013. pokrenuo postupak u Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID). Tvrde da Hrvatska nije poštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju i dodataka te traže odštetu od 6,5 milijardi kuna.
Tim se ugovorom država tada obvezala da će od Ine preuzeti skladištenje i prodaju plina te cjelokupnu Ininu domaću proizvodnju plina otkupljivati po tržišnim cijenama u idućih 15 godina.
To se ipak nije dogodilo, već je Ina preko svoje tvrtke Prirodni plin nastavila lokalnim distributerima prodavati plin po reguliranoj cijeni, a kupovati ga od Ine kao proizvođača po višoj cijeni. Nagomilali su se tako gubitci pa su u MOL-u izračunali da su izgubili oko dvije milijarde kuna, što će i naplatiti od države ako dobiju slučaj.
Pred Komisijom UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) Hrvatska je već izgubila jednu arbitražu protiv MOL-a, a pokrenula ju je Vlada Zorana Milanovića 2014. godine. Milanovićeva Vlada smatrala je da je važeći dioničarski ugovor između Vlade i MOL-a nastao kao plod korupcije te se tražilo da se on proglasi ništetnim. Riječ je o ugovoru iz 2009. godine kojim su regulirana upravljačka prava u Ini te plinsko poslovanje.
U tom postupku završenom u prosincu 2016. Mađarska je “dobila” 14,5 milijuna eura.
Tomislav Karamarko, bivši HDZ-ov predsjednik i prvi potpredsjednik u Vladi Tihomira Oreškovića, zalagao se za povlačenje iz arbitražnog postupka.
Pravomoćna presuda Sanaderu
U listopadu lani Vrhovni sud je objavio da je sada pravomoćna postala presuda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera u aferi INA-MOL, kojom je osuđen na šest godina zatvora i vraćanje pet milijuna eura. Osim njega u aferi INA-MOL osuđen je i šef MOL-a Zsolt Tamas Hernadi kojem je suđeno u odsutnosti, jer ga je Mađarska proglasila svojim nacionalnim interesom te je raspisanim tjeralicama i europskom uhidbenom nalogu usprkos, godinama nedostupan našem pravosuđu. On je osuđen na dvije godine zatvora, navodi Večernji list.
Inače presuda u aferi INA-MOL donesena je u ponovljenom postupku jer je prvu osuđujuću presudu ukinuo Ustavni sud. Sanader se teretio da je s Hernadijem dogovorio da će MOL-u biti prepuštena upravljačka prava nad INA-om na koje MOL nije imao pravo. Za to prepuštanje prava Sanader je od Hernadija trebao dobiti 10 milijuna eura mita, no od te sume isplaćeno je pola, odnosno pet milijuna eura. To je ujedno iznos koji se po presudi oduzima od Sanadera.
Do završetka arbitraže na švicarskom sudu zaustavljaju se pregovori s MOL-om oko kupoprodaje dionica INA-e
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić je 30. prosinca 2021. izjavio kako je ministarstvo gospodarstva zaduženo pokrenuti reviziju pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom, a protiv arbitražnog pravorijeka koji je 23. prosinca 2016. donio Arbitražni sud osnovan prema pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL).
Početkom 2022. godine Vlada je i pokrenula reviziju protiv te arbitražne odluke koju smo izgubili. Vlada je također odlučila zaustaviti potencijalni otkup MOL-ova udjela u INA-i, smatrajući da su nastale nove okolnosti nakon potvrde presude Vrhovnog suda RH krajem listopada 2021. u slučaju INA-MOL, a koje se odnose na sporne izmjene ugovora.
“S obzirom na odluku da RH zahtijeva reviziju arbitražne odluke iz 2016., proces komunikacije s mađarskom stranom po pitanju otkupa dionica INA-e će se do okončanja ovog procesa zaustaviti”, istaknuo je tada Ćorić.
Na pitanje radi li se o kupovanju vremena, rekao je da nije riječ o manevru jer je Hrvatska za realnu otkupnu cijenu mađarskog udjela u INA-i imala novac, a pravna akcija je rezultat pravomoćne presude Vrhovnog suda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera.
“Revizija arbitražnog pravorijeka pred švicarskim sudom ne znači da se naši zahtjevi uvažavaju. Ako švicarski vrhovni sud potvrdi hrvatsku poziciju, tek tada se ponovno može pokrenuti arbitražni postupak”, ustvrdio je.
Do kraja 2022. očekuje se odgovor švicarskog vrhovnog suda.
Hrvatska i mađarska strana nisu se mogle dogovoriti oko otkupa cijene?
“Hrvatska je 2016. već pokrenula reviziju presude arbitražnog suda, UNCITRAL-a, na istoj razini, ali pravne okolnosti su bile drugačije. Tada je Ustavni sud RH poništio presudu u slučaju INA-MOL. Sada je pravna pozicija Hrvatske bolja”, naveo je Ćorić.
Od otkupa mađarskog udjela u INA-i nije se odustalo zbog ulaska u eurozonu, kao ni zbog straha od novog javnog duga.
“Hrvatska i mađarska strana nisu se mogle dogovoriti oko otkupa cijene, rekao je i da ne može otkriti koliko je Hrvatska nudila, a Mađarska tražila, jer bi se time iskazalo hrvatsko viđenje vrijednosti INA-e i utjecalo na stanje cijena dionica na burzi.”
Ćorić je rekao i da bi poništenje ugovora iz 2009. dalo veći manevarski prostor Hrvatskoj u upravljanju INA-om, a taj je ugovor predmet revizije pred švicarskim sudom.
“Poruka MOL-u je da, anticipirajući presudu Vrhovnog suda Vlada RH poduzima pravne radnje koje su na raspolaganju”, dodao je ministar.
“Država se ne treba upuštati u preuzimanje MOL-ova udjela”
Ekonomski analitičar Andrej Grubišić rekao je da se država ne treba upuštati u preuzimanje MOL-ova udjela u Ini.
“Država u to ne treba ulaziti. Najvažniji razlog je činjenica da se država ne treba baviti poduzetništvom. Povijest nas uči – koncentracija političke moći u kombinaciji s političkim strastima i populizmom može dovesti do loših odluka. A reperkusije će snositi hrvatski građani’, jasan je Grubišić.
Nijedna od 14-15 naftnih kompanija u širem okruženju nisu u većinskom državnom vlasništvu.
Troškovi
Inače, Večernji navodi da Hrvatska plaća i troškove za zastupanje na sudu, ali i lobiranje – u arbitražama od 2015. do kraja 2017. godine plaćeno je 21,173.825 dolara. U studenom prošle godine Vlada je iznijela informaciju da je u osam godina ukopan trošak arbitraža u Ženevi i Washingtonu dosegao 201 milijuna kuna, a najveći je dio isplaćen odvjetnicima (137 milijuna kuna).
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
