Proceduru u slučaju mađarskog MOL-a i Hrvatske, koji traje već devet godina, službeno je zatvorio tribunal na arbitražnom sudu u Washingtonu. Večernji list od izvora bliskih sudu doznaje da će tribunal do lipnja objaviti kako će završiti slučaj te hoće li Hrvatska morati isplatiti odštetu Mađarskoj.
> Vanđelić komentirao smjenu i izbor novih članova Nadzornog odbora Ine
> Pravomoćna presuda: Bivši HDZ-ov predsjednik Karamarko nije bio u sukobu interesa
MOL traži odštetu od 6,5 milijardi kuna
MOL je krajem 2013. pokrenuo postupak u Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID). Tvrde da Hrvatska nije poštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju i dodataka te traže odštetu od 6,5 milijardi kuna.
ICSID je u prosincu 2013. prihvatio slučaj, a početkom 2014. je započela procedura imenovanja arbitara koji će donijeti konačnu o novčanoj odšteti.
Na sudu u Washingtonu je tijekom devet godina zabilježeno gotovo 200 proceduralnih postupaka, uvođenja dokaza, očitovanja i odluka suda u proceduralnim stvarima. Sud je 3. siječnja ove godine postupak proglasio završenim.
Hrvatska je već izgubila jednu arbitražu protiv MOL-a
Pred Komisijom UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) Hrvatska je već izgubila jednu arbitražu protiv MOL-a, a pokrenula ju je Vlada Zorana Milanovića 2014. godine. Hrvatska je tada tražila da se zbog koruptivnih radnji ponište Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovora o plinskom poslovanju. U tom postupku završenom u prosincu 2016. Mađarska je “dobila” 14,5 milijuna eura.
Početkom ove godine, Vlada je pred švicarskim Saveznim sudom pokrenula reviziju protiv te arbitražne odluke i odlučila zaustaviti potencijalni otkup MOL-ova udjela u Ini, smatrajući da su nastale nove okolnosti nakon potvrde presude Vrhovnog suda RH krajem listopada 2021. u slučaju Ina-MOL, a koje se odnose na sporne izmjene ugovora, piše Sandra Veljković za Večernji list.
O tome što će arbitri u Washingtonu zaključiti ostaje tek za vidjeti. Također, Večernji navodi da Hrvatska plaća i troškove za zastupanje na sudu, ali i lobiranje – u arbitražama od 2015. do kraja 2017. godine plaćeno je 21,173.825 dolara. U studenom prošle godine Vlada je iznijela informaciju da je u osam godina ukopan trošak arbitraža u Ženevi i Washingtonu dosegao 201 milijuna kuna, a najveći je dio isplaćen odvjetnicima (137 milijuna kuna).
Tomislav Karamarko zalagao se za povlačenje iz arbitražnog postupka
Podsjetimo, Tomislav Karamarko, bivši HDZ-ov predsjednik i prvi potpredsjednik u Vladi Tihomira Oreškovića, zalagao se za povlačenje iz arbitražnog postupka.
Nakon što je PNUSKOK priveo njegova suprugu 2020. Karamarko se osvrnuo na slučaj INA-MOL i poraz u arbitraži protiv MOL-a, kojeg je pokrenula Vlada Zorana Milanovića 2014.
“Treba spomenuti slučaj INA-MOL i sjetiti se kako sam predlagao da se, u dogovoru s mađarskom stranom, povučemo iz arbitražnog postupka i izbjegnemo mogućnost poraza, a time i gubitka nekoliko milijardi kuna. MOST je, naravno, bio protiv jer, kako rekoše, “brifirani” su da dobro stojimo u postupku. Mene su optužili da izdajnički branim mađarske interese. Arbitražu smo izgubili. Dakle, htio sam zaštititi hrvatske interese. Čije interese je branio MOST? Je li itko ikada tražio njihovu odgovornost? Možda mediji?
Ni spomena šteti koju je MOST učinio Hrvatskoj. A milijarde kuna su bile u pitanju. Naše, hrvatske milijarde. Gdje su tih dana bili reporteri i snimatelji, naslovnice koje vrište o nevjerojatnoj šteti koju je MOST prouzročio svima nama? Ali treba definirati meritum i nositelja problema! A to sam ja, moja ideološka struktura i politike za koje sam se zauzimao i pokušavao ih realizirati. Jačanje domaće proizvodnje (posebice hrane – što bi oživjelo opustošeno hrvatsko selo), ograničavanje moći uvozničkog lobija, jačanje malog i srednjeg poduzetništva (radi stvaranja snažnog srednjeg sloja stanovništva), osmišljavanje provedive populacijske politike, lustracija i procesuiranje komunističkih zločina”, podsjetio je Karamarko.
