4. prosinca 1918. Grga Angjelinović – protoptip Hrvata koji je služio Beogradu, ideji Jugoslavije i ubijao svoj narod

Grga Anđelinović
Foto: www.geni.com

Dana 4. prosinca 1918., tek tri dana nakon stvaranje nove južnoslavenske države koja će biti nazvana Jugoslavija, šef policije u Zagrebu dr. Grga Angjelinović zabranio je daljnje izlaženje pravaškom listu „Hrvatska“. Samo dan kasnije zapovjedio je veliki pokolj prosvjednika na središnjem trgu u Zagrebu, a kasnije se u Beogradu pred Srbima hvalio da se „ponosi svojim krvavim rukama“ na kojima je bila krv nevinih prosvjednika Hrvata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovaj čovjek je na neki način prototip Hrvata koji služi Beogradu i jugoslavenskoj ili čak velikosrpskoj ideji protiv interesa hrvatskog naroda. Takvih je ljudi, nažalost, bilo mnogo u nedavnoj hrvatskoj povijesti, te time predstavljaju eklatantan primjer izdajničkog ponašanja hrvatske „elite“.

Gotovo svi su bili angažirani u ORJUN-i, organizaciji jugoslavenskih nacionalista

Obitelj Anđelinović bila je izrazito obrazovana, ugledna i utjecajna u Hrvatskoj početkom prošlog stoljeća. Dala je velik broj pjesnika, pravnika, književnika, intelektualaca, pa i liječnika. Na žalost, gotovo svi su bili angažirani u ORJUN-i, organizaciji jugoslavenskih nacionalista, i među njima je bilo mnogo policijskih batinaša i četnika. Ukratko, bili su eklatantan primjer tradicionalno izdajničkog ponašanja hrvatske elite.

Sam Grga Budislav Anđelinović rođen je na Hvaru 1886. godine. Nakon što je na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao iz područja povijesti i zemljopisa, nastavio je svoj studij u Pragu i Lavovu da bi potom u Zagrebu i Lavovu doktorirao. Kao odvjetnički pripravnik kod dr. Ante Trumbića, osnivača i predsjednika Jugoslavenskog odbora osnovanog u svibnju 1915. godine u Londonu, uređivao je list Hrvatska, a nešto kasnije preuzeo je i uređivanje lista Hrvatska država kojeg je izdavala ona frakcija Stranke prava koja se zalagala za ujedinjavanje južnoslavenskih naroda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pokrenuo je ideju za stvaranje Narodnog vijeća SHS i 1918. postao njegov tajnik, a zatim povjerenik Sekcije za organizaciju i agitaciju, a 28. listopada 1918. imenovan je za povjerenika za javni red i sigurnost u Zagrebu.

Organizirao je krvavo gušenje mirnog prosvjeda

U toj funkciji organizirao je krvavo gušenje mirnog prosvjeda 53. i 25. Razoružane pukovnije u Zagrebu koju je pratila i masa civila stanovnika Zagreba.

Više je puta biran za narodnog poslanika u Skupštinu u Beogradu. Izborom za poslanika u beogradsku Skupštinu prestaje biti članom Hrvatske stranke prava, koju napušta 1919. godine i pristupa Demokratskoj stranci Ljube Davidovića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zagrebački časopis “Riječ”, br. 98. 30. travnja 1921., donosi govor dr. Grge Budislava Angjelinovića u beogradskoj Skupštini od 26. travnja 1921. u kojem je oštrim tonom napao hrvatsku pravašku politiku da nerado gleda na ujedinjenu Kraljevinu SHS i da pokušava isprovocirati nove nerede u Hrvatskoj: “Ako bi Hrvatska jednog dana postala Irska, mi ćemo opet biti žandari”, kazao je Angjelinović.

Jedan je od osnivača Jugoslavenske nacionalne stranke

Na to glas iz parlamenta povikao: “Vi u tome imate prakse.” Na ovo je dr. Angjelinović progovorio o svojoj praksi u Zagrebu i pred skupštinskim zastupnicima ponovio što je to učinio u Zagrebu: “Po svojoj dužnosti smatrao sam da treba prvi da počnem i ja se tim krvavim rukama ponosim”, rekao je dr. Grga Budislav Angjelinović nakon pokolja hrvatskih prosvjednika protiv uspostave Jugoslavije na centralističkim velikosrpskim osnovama. Premda je znao da je riječ tek o manifestaciji, Angjelinović se pohvalio da je svjesno želio proliti krv Hrvata da bi se u Beogradu mogao hvaliti kako je on umirio Zagreb.

Kasnije je jedan od osnivača Jugoslavenske nacionalne stranke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon atentata na Stjepana Radića u Narodnoj skupštini u Beogradu, 20. lipnja 1928., Angjelinović je imenovan ministrom za građevinu u vladi dr. Antona Korošca. Nakon uvodenja Šestosiječanjske diktature 1929. godine imenovan je za opunomoćenog ministra i izvanrednog poslanika u Pragu, a poslije u Beču.

Tako je od stvaranja Jugoslavije na dalje Anđelinović je istaknuti orjunaš i režimski političar, za što je bio nagrađivan visokim dužnostima. Nakon raspada Jugoslavije 1941. otišao je u emigraciju i priključio se četničkim krugovima, pišući i u kanadskom Srpskom glasniku i četničkom listu Novosti. Navodno je surađivao i s četničkim vojvodom popom Đujićem.

Zanimljivost je da se ovaj vjerni sluga kraljevske Jugoslavije i kralja u Beogradu bez problema vratio u obnovljenu komunističku Jugoslaviju iz koje je spašavajući živote, u isto vrijeme, pobjeglo stotine tisuća Hrvata. Bio je dakle poželjan suprotstavljenim društvenim uređenjima: i monarhističkom i komunističkom, ali u Jugoslaviji!

A to nešto govori i o Grgi Angjelinoviću i o državi kojoj je vjerno služio, bez obzira na režim koji je u njoj. Umro je kao slobodan čovjek u Splitu, u vrijeme dok su se jame od Dubrovnika do Vukovara punile desetinama tisuća nevinih Hrvata, žena, djece i staraca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.