5 činjenica o krizi Plenkovićeve Vlade

FaH

Vlada Andreja Plenkovića već tjednima je u krizi. Kraj joj se, doduše, na neki način i nazire: središnji odbor HNS-a u srijedu navečer, nakon višesatne sjednice, donio je odluku suprotnu svome Predsjedništvu, te je većina članova odbora podržala mogućnost koaliranja s HDZ-om, a HNS će tražiti tri ministarstva – pravosuđa, znanosti i obrazovanja, te graditeljstva, potvrdio je novinarima obnašatelj dužnosti predsjednika HNS-a Predrag Štromar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 107 prisutnih članova HNS-ovog Središnjeg odbora za tu odluku glasovalo je 78, dok je 20 članova bilo protiv, a devet je bilo suzdržano.

SDP, HNS i drugi predlažu smjenu ministra Marića

Klub zastupnika SDP-a podnio je prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja ministru financija Zdravku Mariću, a taj je prijedlog svojim potpisima podržalo 46 saborskih zastupnika iz SDP-a, HNS-a, HSS-a, SNAGA-e i HSU-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U prijedlogu za opoziv SDP navodi kako je ministar financija Marić prije dolaska u Vladu u Agrokoru bio na funkciji izvršnog direktora za strategiju i tržište kapitala te zaključuju da sama ta činjenica znači kako se Marić u skladu sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa treba izuzeti iz svih postupaka i odluka koje bi mogle utjecati na koncern Agrokor.

SDP u prijedlogu podsjeća i na Agrokorova financijska izvješća koja su, navodno, bila nepotpuna, a kojima se Marić kao direktor u Agrokoru koristio kako bi osigurao financiranje koncerna. To, smatraju u SDP-u, dovodi u pitanje njegov kredibilitet, ali i mogućnost da nastavi obnašati dužnost ministra financija.

Most, iako sudjeluje u Vladi, također ustraje u smjeni Marića

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Zdravko Marić je odgovornost HDZ-a. Mi smo tu odluku priopćili prije tjedan dana Andreju Plenkoviću, očekujući da će oni sami kao HDZ razriješiti taj problem u svome dvorištu”, kazao je Božo Petrov o pitanju davanja podrške ministru Mariću. “Ne možemo i nećemo rušiti Vladu, ali nećemo niti podržati ministra koji objektivno ne može biti ministar financija”.

Kada su novinari dan prije smjene trojice Mostovih ministara upitali premijera hoće li Vlada biti jedinstvena oko pitanja Marićeve sudbine i hoće li Marić imati podršku cijele parlamentarne većine, Plenković je odgovorio: “Sutra imam jako zanimljivu sjednicu Vlade. Ja sve znam, ali ne mogu vam reći. Sutra ću vam sve reći, ‘pojest’ će se ova današnja tema ako sada kažem”.

Plenković razrješuje Mostove ministre

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlada je na sjednici koja se održala dan poslije odbila navode iz SDP-ova zahtjeva za opoziv ministra financija Zdravka Marića. Svi su članovi Vlade podržali su prijedlog, osim Mostovih ministara Vlahe Orepića, Slavena Dobrovića i Ante Šprlje. “Molim tajnicu da pripremi odluku o razrješenju tri Mostova ministra”, kazao je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

“HDZ drugi put u godini dana ruši vlastitu Vladu radi nestranačkog ministra. Most će uvijek biti na braniku transparentnosti i odgovornosti prema državi. Andrej Plenković treba odlučiti o vlastitoj Vladi. Most nije glasovao protiv Vlade nego protiv ministra Marića”, poručio je tada Božo Petrov, koji je idućeg tjedna odstupio s mjesta predsjednika Hrvatskog sabora.

Novim predsjednikom Sabora postaje Gordan Jandroković, a HDZ je na rubu gubljenja većine prilikom glasovanja o povjerenju ministru Mariću. Presudni, 76. glas u korist Zdravka Marića neočekivano je dao Tomislav Saucha, bivši član SDP-a, koji je iz stranke istupio jer je pod istragom DORH-a.

Poručio je da ga nitko nije “kupio”, te da smatra kako u jeku turističke sezone i situacije oko Agrokora Hrvatska ne bi trebala ići na nove izbore: “Nisam ništa tražio, ništa ne očekujem. Nadam se da će se poslije lokalnih izbora smiriti situacija. Moja politička karijera je završila onog trena kada sam ušao u kazneni postupak. Donio sam odluku sam i sam ću s time živjeti”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potresi u HDZ-u u kontekstu lokalnih izbora

Politički život u Hrvatskom saboru i vladi protekla su tri tjedna zamrznuti zbog lokalnih izbora. Nasljednici otpisanih Mostovih ministara još se nisu pojavili, a HDZ je najveći potres doživio istupanjem Zlatka Hasanbegovića iz stranke. On se pridružio nezavisnoj listi Brune Esih na lokalnim izborima u Zagrebu, gdje je navedeni dvojac, uz podršku još jednog saborskog zastupnika, Željka Glasnovića, HDZ-u u Zagrebu nanio velik poraz – Bruna Esih osvojila je dvostruko više glasova od njihova kandidata Drage Prgometa.

Hasanbegović je u svojem govoru kojim je objasnio pozadinu svoje odluke o pridruživanju listi Brune Esih kazao kako se HDZ odustajanjem od suradnje s Mostom riješio jedinog relevantnog i koliko-toliko ideološki srodnog partnera na političkoj sceni, te da je sada osuđen na neprincipijelno koaliranje s drugim strankama:

“U dva navrata je hrvatski narod većinsko povjerenje dao Hrvatskoj demokratskoj zajednici, u dva je navrata većina hrvatskih državljana pokazala kako ne želi da ovom državom upravljaju SDP, HNS, IDS, SDSS notornog Milorada Pupovca, Milan Bandić i njima slični. No, svjedoci smo da dio stranačkog vodstva – zapravo sam predsjednik Plenković sa svojim nevidljivim, ali svakomu prepoznatljivim mentorima – želi dogovorima ispod stola i jeftinim političkim smicalicama iznevjeriti rezultate tih izbora, da želi HDZ osuditi na koaliranje sa spomenutim malim strankama koje su svjetonazorski nespojive sa svjetonazorom HDZ-a”.

Uslijed uspjeha na lokalnim izborima, Bruna Esih, Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović najavili su i osnivanje kluba zastupnika u Hrvatskom saboru, ali i vlastite stranke. “Papiri za osnivanje stranke su u proceduri i sve će pojedinosti biti jasne za koji dan”, poručila je u srijedu iz Hrvatskog sabora Bruna Esih.

HDZ nudi suradnju HSS-u, HNS-u…

U potrazi za novom većinom, HDZ se okrenuo upravo onim strankama koje je Hasanbegović spomenuo – a koje su, da ironija bude veća, i pokrenule izglasavanje nepovjerenja Zdravku Mariću koje je i dovelo do okončanja suradnje HDZ-a i Mosta.

“HSS-u su naša vrata uvijek otvorena. To je naša sestrinska stranka kao članica Europske pučke stranke, s kojom dijelimo niz programskih sličnosti i svjetonazorskih vrijednosti. To bi bila potpuno prirodna politička suradnja, o kojoj sam govorio još i prije izbora za Hrvatski sabor”, govorio je Plenković prije nego je Krešo Beljak definitivno objavio da do suradnje neće doći.

No suradnja HDZ-a i HNS-a imala je, čini se, više potencijala. Plenković je HNS-u navodno ponudio mjesto potpredsjednika Vlade zaduženog za društvena pitanja, ministarstvo obrazovanja i ministarstvo pravosuđa, a Ivan Vrdoljak je kazao da će odluku o tome hoće li prihvatiti ponudu donijeti stranačka tijela, a ne on sam. “S premijerom sam vodio razgovore kako bih to mogao prezentirati pred strankom, da čujem kakve su mu namjere. Tko sam ja da usmjeravam budućnost stranke, Predsjedništvo će raspravljati o tome, kao i Središnji odbor”.

Nakon što je u utorak Andrej Plenković obznanio kako je za suradnju s HNS-om dobio “stopostotnu” podršku Predsjedništva HDZ-a, u HNS-u je došlo do preokreta – suradnje s HDZ-om, odlučeno je, neće biti, a Ivan Vrdoljak podnosi ostavku. Vrdoljak je nakon Predsjedništva kazao kako je imao namjeru izvući Hrvatsku iz rovova, ali i da nema te cijene za koju bi dozvolio da se podijeli stranka. Ideju o ulasku u HDZ je branio govoreći da u Hrvatsku politiku treba unijeti novu svježinu i kako HNS može biti garancija da se zemlja odmakne od desničarenja.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.