Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac nedavno je za Nacional potvrdio kako je njegova stranka uvjetovala podršku Vladi i koaliciji Andreja Plenkovića odlaskom Potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić da bi isti dan na pitanje kako će postupiti kad na dnevni red dođe prijedlog oporbe o opozivu, uzvratio “O tom – potom” zato jer se još uvijek “konzultira sa samim sobom i Svevišnjim”.
> Plenković daje, a Hrvati plaćaju da Pupovčeve Novosti huškaju na mržnju prema Hrvatskoj
Predstavnici stranaka vladajuće većine izjavili su u ponedjeljak nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem u Vladi, da su razgovarali o raznim aktualnim pitanjima, a na novinarske upite istaknuli su kako nije bilo riječi o inicijativi oporbe za opozivom potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić.
> Pet stvari koje bi Martina Dalić htjela da zaboravite
Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac potvrdio je da je bilo govora o Agrokoru, no ne i o opozivu Martine Dalić. Na upit hoće li SDSS podržati Dalić u saboru, Pupovac je izjavio “Nakon prikaza stanja što je učinjeno i što će se učiniti, slika je nešto potpunija i saznanja su potpuniji, a kada je posrijedi politički aspekt priče SDSS još uvijek osluškuje sve aspekte.”
> Jesu li Pupovčeve Novosti i ove godine dobile 3,2 milijuna kuna kao avans političke trgovine?
Uz Pupovca, i Veljko Kajtazi se na sastanku dotaknuo onoga što tek treba učiniti, te spomenuo operativni program za romsku naiconalnu manjinu koji se mora rješiti.
Manjinci su sastanak s premijerom Plenkovićem uoči glasovanja o povjerenju ministrice Dalić po svemu sudeći odlučili iskoristiti kao pritisak kako bi Vlada RH ispunila njihove dodatne koalicijske zahtjeve, a ostanak ministrice Dalić čiju sudbinu u rukama drže i predstavnici manjina, mogli bi platiti hrvatski građani svojim novcem.
> Bruna Esih: ‘Meta ne bi trebala biti Dalić, nego premijer Plenković’
Potaknut takvim nastupom predstavnika manjina, reagirao je i zastupnik SDP-a Gordan Maras te poručio Pupovcu da izađe iz sjene i glasuje za opoziv Dalić.
“Uopće nisu zainteresirani za neku temu pored svoje nacionalne manjine i drže većinu koja eventualno neće razriješti Dalić”, kazao je Maras i poručio: “U nenormalnoj smo situaciji, pozivam Milorada Pupovca da izađe iz sjene”.
“Je li ga Plenković uvjerio nekim uvjerljivim argumentima”, opetovao je pitanje Maras i dodatno zapitao: “Što imaju hrvatski građani od propitivanja Milorada Pupovca?”
> Silvana Oruč Ivoš: Što je Pupovac radio u Tesla štednoj banci?
“Neka se drži onoga što je rekao. Da malo cima Plenkovića? Pa će jedan otići u nacionalni park iz njegove stranke ili jedan u ministarstvo ili dogovor oko proračuna? Pozvao bih Pupovca da odbaci svoju stigmu koja ga cijelo vrijeme prati da je tu radi sitnih interesa da se osigura nešto u proračunu da pokaže da je političar, da je vjerodostojan i da stoji iza svoje riječi i neka ne podrži martinu Dalić”, poručio je Maras.
Republika Hrvatska jedna je od rijetkih europskih država u čijem saboru sjedi toliko predstavnika manjina.
Njih je sveukupno osam te oni predstavljaju srpsku, mađarsku, talijansku, češku i slovačku nacionalnu manjinu, te dva niza manjina koje daju po jednog zastupnika, od kojih jedna obuhvaća albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu, a druga austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku nacionalnu manjinu.
> Koliko glasova predstavnici nacionalnih manjina moraju dobiti da bi završili u Saboru?
Srpska nacionalna manjina na parlamentarnim izborima održanima 11. rujna 2016. imala je sedam kandidata. Pored Milorada Pupovca (koji je dobio 16.166 preferencijskih glasova), Milu Horvata (12.175) i Borisa Miloševića (11.479), to su bili i Srđan Milaković (Demokratski savez Srba – DSS; 2368 glasova), Siniša Ljubojević (DSS, 2139), Jovica Radmanović (DSS, 1879) i Jovan Ajduković (Naša stranka, 1452).
Mađarska nacionalna manjina imala je dva kandidata, Roberta Jankovicsa i Šandora Juhasa. Jankovics je dobio 2731 glas, a Juhas 2420. Talijanska nacionalna manjina također je imala dva kandidata: Furija Radina, koji je dobio 1676 glasova i Maurizia Zennara. Češka i slovačka nacionalna manjina imala je dva kandidata: Vladimira Bileka i Ivana Komaka. Vladimir Bilek dobio je 1329 glasova.
Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina imala je osam kandidata: Veljka Kajtazija, Roberta Bosaka, Nuru Ismailovskog, Duška Kostića, Natašu Avdagić, Orhana Memedija, Barija Ahmedija i Seada Bracu Hasanovića. Veljko Kajtazi dobio je 2010 glasova.
Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska nacionalna manjina imala je osam kandidata: Erminu Lekaj Prljaskaj, Mirzu Mešić, Idrisa Sulejmanija, Nedžada Hodžića, Mirsada Srebrenikovića, Muhameta Morinu, Aliju Avdića, Rusmira Akšamija. Ermina Lekaj Prljaskaj dobila je 1354 glasova.
> Namještanje izbora: Srbima plaćao prijevoz u zamjenu za glas SDSS-u?
Svi navedeni participiraju na nacionalnim izborima i biraju svoje predstavnike u Hrvatskom saboru, a najmanji odaziv u postocima upravo je onaj srpske nacionalne manjine (svega 14,12 posto) iako dobivaju najveći broj zastupnika.
Većina europskih zemalja, iako ima sličan ili veći postotak manjina nego Republika Hrvatska (10 posto) u vlastitim parlamentima nemaju zastupnike nacionalnih manjina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa