Hrvatska izgradnjom LNG terminala ima priliku iskoristiti nove situacije u svijetu energetike i postati predvodnik u regiji, poručio je u petak u Zagrebu Francis R. Fannon, pomoćnik državnog tajnika SAD-a za energetiku.
Fannon je u Hrvatsku stigao nakon turneje državama istočnog Mediterana – Izraela, Cipra i Egipta. Na tom je području u posljednjem desetljeću otkrivena velika količina prirodnog plina koji bi po Fannonu put u Europu za nekoliko godina trebao naći preko Hrvatske.
Pozdrav hrvatskim energetskim inicijativima
Fannon, koji se u petak sastao i s premijerom Andrejom Plenkovićem, pozdravio je i nove inicijative Hrvatske o istraživanju potencijalnih nalazišta energenata na svom teritoriju.
Tvrtka LNG Hrvatska početkom studenoga odabrala je norvešku ponudu za plutajući terminal koji bi trebao postati operativan početkom 2021. godine. Dobavljač budućeg terminala još nije izabran, a osim istočnog Mediterana Fannon kao moguće izvore prirodnog plina spominje zemlje poput SAD-a, Australije i Katara.
“Hrvatska ima priliku postati predvodnik u nabavi plina iz niza izvora”, ustvrdio je.
Konferenciji je prisustvovao i Robert Kohorst, veleposlanik SAD-a u Hrvatkoj.
“Energetika potiče gospodarski rast i pomaže državama u samoodređenju i suverenosti”, istaknuo je Fannon na okruglom stolu za novinare.
“Živimo u izvanrednim vremenima po pitanju energetike, zbog novootkrivenih nalazišta diljem svijeta i napretka tehnologije vađenja i proizvodnje energenata”, dodao je.
Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Robert Kohorst na okruglom je stolu kazao kako će kupci plina iz LNG terminala na Krku većinom biti iz jugoistočne Europe pošto sjever kontinenta ima druge izvore.
Prema pisanju Financial Timesa u listopadu, svijet je tek u ranoj fazi trgovine energentima putem LNG-a. Rast proizvodnje plina u SAD-u, vodećem i najbrže rastućem proizvođaču plina, posljedica je revolucije nastale novom metodom vađenja tog energenta iz škriljca, što znatno spušta njegovu cijenu, zaključuje FT.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) u studenom je objavila očekivanje da će do 2030. godine prirodni plin istisnuti ugljen s pozicije drugog izvora energije u svijetu, nakon nafte, s rastom od 1,6 posto godišnje, prenosi Reuters.
“Moramo gledati energetiku u novom kontekstu. Očekivati da će stvari ostati kakve jesu bila bi pogreška“, upozorava Fannon i navodi primjer američke proizvodnje nafte koja je 2012. iznosila šest, a danas je na 11 milijuna barela godišnje.
Usprkos tome što, prema pisanju FT-a, dvadesetak LNG terminala koji postoje u Europi trenutno rade četvrtinom svog kapaciteta, Fannon naglašava kako izgradnja takve infrastrukture stvara širu stratešku prednost.
“Više izvora stvara konkurentnije okruženje”, kazao je i naveo primjer Litve koja si je izgradnjom terminala snizila cijenu plina i upozorivši kako “nije zdravo za bilo koju državu da ovisi o jednom dobavljaču”.
“Drago nam je da je Hrvatska krenula na samostalan energetski put i da želi biti regionalno energetsko središte”.
Vlada je na sjednici krajem listopada donijela odluku o pokretanju nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na sedam kopnenih lokacija, stoji na stranicama Agencije za ugljikovodike. Natječaj je otvoren do lipnja 2019. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
