Site icon narod.hr

Analiziramo dva primjera: Nekima nije bio dovoljno pet posto, a neki idu u Bruxelles s tek 1000 glasova

Montaža: Narod.hr, izvor: Fah

Rezultati izbora za Europski parlament svima su poznati. Četiri liste međusobno će podijeliti 12 mandata: HDZ dobiva 6, SDP 4, a DP i Možemo po 1. Lako se moglo dogoditi da se u raspodjelu mandata “ušulja” i lista “Fair play” koja, iako je preskočila zakonski prag od 5%, ipak nije osvojila mandat. Razlog leži u činjenici da preskakanje izbornog praga ne znači nužno i osvajanje mandata već samo omogućuje “pravo na sudjelovanje u diobi”. Osim toga, mnoge je začudilo da Romana Jerković Kraljić sa SDP-ove liste ulazi u EP s potporom od svega 1.005 preferencijalnih glasova. Kao i u primjeru liste “Fair play” razlog leži u pozitivnoj zakonskoj regulativi koja preferencijalne glasove uzima u obzir samo ako je postotak veći od 10% unutar liste.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Šarić: Bartulica u EU parlamentu poruka je lijevim medijima da nam nije stalo do njihovog mišljenja

Lista Fair Play

Lista “Fair play” koju je predvodio IDS osvojila je 5,61% ili 41.606 glasova birača. Mnogi su, znajući da je zakonski izborni prag 5% pomislili da imamo još jednu opciju koja će osvojiti mandat u EP. Ipak, to se na kraju nije dogodilo.

Razlog leži u činjenici da je izborni prag od 5% tek arbitrarno određen prag koji omogućuje listama “pravo na sudjelovanje u diobi mandata”, no njegovo preskakanje ne garantira i osvajanje mandata. Na ovim, ali i svim ostalim izborima bitniji je prirodni prag koji ovisi o broju mjesta koja se “dijele” u izbornoj jedinici.

Prirodni (skriveni, neformalni) prag tj. njegovo nadmašivanje garantira osvajanje mandata. On se računa po formuli (100/ (broj mjesta + 1)). Znači, na EU izborima na kojima je u igri bilo 12 mandata prirodni je prag iznosio 7,69% (100/13). Liste koje su osvojile između zakonskog (5%) i prirodnog praga (7,69%) mogle su, ali i nisu morale osvojiti mandat.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Možemo je u tome uspio, a Fair play nije.

>Rezultati EU izbora u Zagrebu: Možemo osvojio tek treće mjesto

Slučaj Romane Jerković Kraljić

Od svih 12 zastupnika koji su izborili mandate u EP SDP-ova Romana Jerković Kraljić osvojila je najmanji broj preferencijalnih glasova – tek njih 1.005 (0,52%).

Svoj prolaz u EP, usprkos tome što je čak šestero lošije plasiranih kandidata s njene liste osvojilo više preferencijalnih glasova od nje, duguje trećem mjestu na listi i činjenici da se preferencijalni glasovi uzimaju u obzir tek kad netko dostigne 10%.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U slučaju SDP-ove liste, Romanu Jerković Kraljić preskočio je samo Tonino Picula (15,65%), a uz njega najbliže tome bila je Dalija Orešković koja je osvojila 6,01% 11.567 glasova.

>Koliko je koja grupacija dobila mjesta u EU parlamentu: Konzervativci u plusu, Zeleni u teškom minusu

Što je D’Hondtova metoda?

Namjera svakog razmjernog izbornog sustava je što zornije preslikavanje glasova birača u mandate u parlamentu. To po političkoj teoriji dovodi do fragmentiranog sastava zakonodavnog tijela s mnoštvom stranaka koje u međusobnom dogovoru, u pravilu, stvaraju koalicijske vlade. S druge strane tendencija većinskih izbornih sustava je osiguravanje stabilnih jednostranačkih vlada i ulazak malog broja stranaka u parlament.

Jedna od najpopularnijih metoda preračunavanja glasova u mandate je D’Hondtova metoda. Ona se koristi u mnogim zemljama poput Argentine, Austrije, Bugarske, Mađarske, Nizozemske, Španjolske, Srbije, Turske…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Suprotno uvriježenom mišljenju D’Hondtova metoda računa se vrlo jednostavno. Važno je odrediti broj mandata koji se dijele u izbornoj jedinici (razmjernost je bolja što je broj mandata u jednoj izbornoj jedinici veći) i zakonski izborni prag. U Hrvatskoj se u svakoj od deset izbornih jedinica izabire 14 kandidata uz zakonski izborni prag od 5%.

Stranke ispod zakonskog praga ne ulaze u raspodjelu mandata te njihovi glasovi “propadaju” no, suprotno učestalom medijskom narativu, ne prelijevaju se najjačoj stranci.

Računanje glasova u mandate po D’Hondtovoj metodi računa se tako da se broj glasova koje je pojedina lista osvojila dijeli s brojevima od 1 do 14 odnosno od 1 do broja koji označava ukupan broj mandata u određenoj izbornoj jedinici. Količnici se potom poredaju po veličini i najvećih 14 označavaju osvojene mandate.

>DHondtova metoda: Što donosi koaliranje na desnici, a što na ljevici?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version