Rezultati izbora za Europski parlament svima su poznati. Četiri liste međusobno će podijeliti 12 mandata: HDZ dobiva 6, SDP 4, a DP i Možemo po 1. Lako se moglo dogoditi da se u raspodjelu mandata “ušulja” i lista “Fair play” koja, iako je preskočila zakonski prag od 5%, ipak nije osvojila mandat. Razlog leži u činjenici da preskakanje izbornog praga ne znači nužno i osvajanje mandata već samo omogućuje “pravo na sudjelovanje u diobi”. Osim toga, mnoge je začudilo da Romana Jerković Kraljić sa SDP-ove liste ulazi u EP s potporom od svega 1.005 preferencijalnih glasova. Kao i u primjeru liste “Fair play” razlog leži u pozitivnoj zakonskoj regulativi koja preferencijalne glasove uzima u obzir samo ako je postotak veći od 10% unutar liste.
>Šarić: Bartulica u EU parlamentu poruka je lijevim medijima da nam nije stalo do njihovog mišljenja
Lista Fair Play
Lista “Fair play” koju je predvodio IDS osvojila je 5,61% ili 41.606 glasova birača. Mnogi su, znajući da je zakonski izborni prag 5% pomislili da imamo još jednu opciju koja će osvojiti mandat u EP. Ipak, to se na kraju nije dogodilo.
Razlog leži u činjenici da je izborni prag od 5% tek arbitrarno određen prag koji omogućuje listama “pravo na sudjelovanje u diobi mandata”, no njegovo preskakanje ne garantira i osvajanje mandata. Na ovim, ali i svim ostalim izborima bitniji je prirodni prag koji ovisi o broju mjesta koja se “dijele” u izbornoj jedinici.
Prirodni (skriveni, neformalni) prag tj. njegovo nadmašivanje garantira osvajanje mandata. On se računa po formuli (100/ (broj mjesta + 1)). Znači, na EU izborima na kojima je u igri bilo 12 mandata prirodni je prag iznosio 7,69% (100/13). Liste koje su osvojile između zakonskog (5%) i prirodnog praga (7,69%) mogle su, ali i nisu morale osvojiti mandat.
Možemo je u tome uspio, a Fair play nije.
>Rezultati EU izbora u Zagrebu: Možemo osvojio tek treće mjesto
Slučaj Romane Jerković Kraljić
Od svih 12 zastupnika koji su izborili mandate u EP SDP-ova Romana Jerković Kraljić osvojila je najmanji broj preferencijalnih glasova – tek njih 1.005 (0,52%).
Svoj prolaz u EP, usprkos tome što je čak šestero lošije plasiranih kandidata s njene liste osvojilo više preferencijalnih glasova od nje, duguje trećem mjestu na listi i činjenici da se preferencijalni glasovi uzimaju u obzir tek kad netko dostigne 10%.
U slučaju SDP-ove liste, Romanu Jerković Kraljić preskočio je samo Tonino Picula (15,65%), a uz njega najbliže tome bila je Dalija Orešković koja je osvojila 6,01% 11.567 glasova.
>Koliko je koja grupacija dobila mjesta u EU parlamentu: Konzervativci u plusu, Zeleni u teškom minusu
Što je D’Hondtova metoda?
Namjera svakog razmjernog izbornog sustava je što zornije preslikavanje glasova birača u mandate u parlamentu. To po političkoj teoriji dovodi do fragmentiranog sastava zakonodavnog tijela s mnoštvom stranaka koje u međusobnom dogovoru, u pravilu, stvaraju koalicijske vlade. S druge strane tendencija većinskih izbornih sustava je osiguravanje stabilnih jednostranačkih vlada i ulazak malog broja stranaka u parlament.
Jedna od najpopularnijih metoda preračunavanja glasova u mandate je D’Hondtova metoda. Ona se koristi u mnogim zemljama poput Argentine, Austrije, Bugarske, Mađarske, Nizozemske, Španjolske, Srbije, Turske…
Suprotno uvriježenom mišljenju D’Hondtova metoda računa se vrlo jednostavno. Važno je odrediti broj mandata koji se dijele u izbornoj jedinici (razmjernost je bolja što je broj mandata u jednoj izbornoj jedinici veći) i zakonski izborni prag. U Hrvatskoj se u svakoj od deset izbornih jedinica izabire 14 kandidata uz zakonski izborni prag od 5%.
Stranke ispod zakonskog praga ne ulaze u raspodjelu mandata te njihovi glasovi “propadaju” no, suprotno učestalom medijskom narativu, ne prelijevaju se najjačoj stranci.
Računanje glasova u mandate po D’Hondtovoj metodi računa se tako da se broj glasova koje je pojedina lista osvojila dijeli s brojevima od 1 do 14 odnosno od 1 do broja koji označava ukupan broj mandata u određenoj izbornoj jedinici. Količnici se potom poredaju po veličini i najvećih 14 označavaju osvojene mandate.
>DHondtova metoda: Što donosi koaliranje na desnici, a što na ljevici?
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.