Stiže Badnji dan – ovo su bogati običaji hrvatskih krajeva Slavonije, Dalmacije, Zagorja, Bosne…

Foto: Magnus Manske

Vrijeme je blagdana, kada se mnogi pripremaju za Božić. Samo obilježavanje Božića puno je simbolike u običajima koji se prakticiraju u različitim dijelovima svijeta ali i u različitim dijelova Lijepe naše. Upravo je dan prije samog Božića među najzanimljivijim i najbogatijima, naravno riječ je o Badnjaku.

Samo riječ dolazi od staroslavenske riječi koja znači “bdjeti”, “čuvati” – dan uoči Božića kad se jedno badnje drvo, u obliku stabla ili grane, unosi u kuću i loži na ognjištu, a drugo ostaje ispred kuće.

U većini hrvatskih krajeva radi se o nekim običajima koji su ‘zajednički’. Do Badnjaka su morali biti završeni svi veći poslovi, sva je hrana trebala biti pripremljena, a kuća čista.

Kuća se kitila zelenilom i ukrasima od papira, a bor se kitio obojanim orasima, jabukama nanizanim košticama bundeve, ukrasima od tijesta i drugim ukrasima koje su sami ukućani izrađivali. Na Badnji dan spravlja se poseban kruh badnjača ili bogato ukrašen božićni kolač.

Navečer nakon opremanja stola, domaćin je donosio slamu u kuću, koja se stavljala ispod stola i u križ na stol. Između slame na stolu moralo se staviti što više raznoraznog sjemenja i zrnja, i svega onog što su željeli da rodi iduće godine. A u kuću se unosio badnjak- uglavnom hrastova grana ili cjepanica na kojoj je bio urezan znak križa.

Slavonija

U Slavoniji je običaj da se na Badnjak u kući dariva prvo muško dijete, kada u ranu zoru dječaci pohode kuće u susjedstvu, rodbine tzv. položaji, kada domaćinu zaželi obilje roda u novoj godini,njemu se daje najveća kobasica i kojekakvi slatkiši. Tada se dan provodi u pripremanju. Prije večernjeg zvona je večera, svi se zajednički mole.

Za večeru se jede posna hrana (božićni kruh, riba, itd.) Kada se oglasi večernje zvono unosi se slama u kuću, i tada djeca skaču na nju. Kada je i to gotovo uz Božićnu pjesmu i veselje kiti se krizban (bor). U pola noći je ponoćka i cijela obitelj ide na nju.

Muškarci trebaju na Badnjak temeljito srediti i obilno nahraniti blago, jer i ono treba osjetiti radost božićnih blagdana. Osim toga, na njima je da nabave sve namirnice te da donesu i iscijepaju dovoljna drva za sve dane ‘božića’.

Bosanska Posavina

Posebnost proslave Badnjaka ovog dijela BiH u kojem je prije Domovinskog rata živjelo 120 tisuća Hrvata može se opisati kroz običaj ‘nosanja badnjaka’.
Radi se o ljeskovoj grančici koju djeca s noći 23. na 24. prosinca nosaju i bacaju na kuće u selu. To rade curice i dječaci, a domaćini ih daruju slatkišima, voćem.

Običaj započinje tako da se pred kućom stane i glasno doziva: Oj domaćine, Oj domaćine ..sve dok s druge strane ne javi glas: Čujem!  Tada djeca govore: Primaš badnjak! A domaćin odgovora: Primam!

Djeca odgovaraju: ‘Badnjak na kuću, sreća u kuću’ i bace ljeskovu grančicu na krov kuće.

Domaćin tad otvara vrata, a djeca pozdravljaju: Hvaljen Isus, Čestit  Božić i sveta ‘Badnjica’ a  domaćin otpozdravlja: ‘Čestita vam i vjera i duša’.

Objašnjene ovog običaja nalazi se u legendi koja kaže da su Herodovi vojnici pratili Mariju i Josipa po Betlehemu, te kad su se oni smjestili u štalici, na njezin krov su bacili ljeskovu granu, kako bi znali gdje su. Ali se te noći anđeli po svim kućama pobacali ljeskove grančice, pa tako vojnici nisu znali u kojoj je štalici obitelj koju traže. Badnjakni je hrastova nego grančica lješnjaka.


Dalmacija

Badnjak je zapravo panj, a tipično za Dalmaciju je bilo da se sjekao od maslinova drva. Badnjakom bi se kružilo oko kuće.

Najstariji član obitelji tada bi postavio Badnjak na komin i blagoslovio ga krštenom vodom. Oni su se prema Badnjaku ponašali kao prema živom biću, davali bi mu ostatke hrane, zalijevali bi ga vinom, posipali pšenicom.

Kada bi se zapalio, badnjak bi trebao tinjati do Sveta tri kralja i vjerovalo se da će onu kuću u kojoj se ugasi prije zahvatiti nesreća. Pepeo badnjaka bi posipali po vinogradima, voćnjacima i poljima, jer su smatrali da će im to omogućiti plodnu godinu.

Hrvatsko Zagorje

U narodu je tako ostalo pravilo da se na Badnjak žene rano ustaju, pospremaju kuću i kuhaju, a svi ukućani poste do večere. No mlade Zagorke najviše bi čekale polnoćku, kada bi od dečka kojem se sviđaju dobile jabuku.  Badnjak je u Zagorju bi počeo tako što bi gazda kuće unio slamu pod krov i pritom blagoslovio domaćinstvo.

Ovo je samo jedan mali dio običaja, vjerujemo da svako mjesto u Hrvatskoj ali i šire ima neku svoju specifičnost kojom obilježavaju  dan  prije Božića.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/politikaplus.com