U nekoliko prethodnih članaka je pokazano da je povjesničar Ivo Goldstein slučajni revizionist koji se nehotice bori protiv mrežnog jasenovačkog popisa Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac.
Naime, informacije koje su tamo dostupne su u suprotnosti s onima u elektroničkoj inačici Židovskog biografskog leksikona koji uređuje revizionist Ivo pa se tako otkrivaju mnoge lažne jasenovačke žrtve.
Već je pokazano da se to može vidjeti na primjerima gdje su podudaranja potpuna, odnosno gdje se podudaraju ime, prezime, očevo ime, mjesto i godina rođenja tj. vitalni identifikacijski podatci, da su tu uključene i mnoge poznate osobe, da se potvrđuju prethodno spomenuti slučajevi lažnih žrtava, uglavnom ima svega i svačega. Međutim, Ivo nije tu samo za jednostavne slučajeve, on je ozbiljniji igrač pa ga valjda refleksno zanimaju i veći nestašluci ekipe iz jasenovačke močvare. U ovom članku to će se pokazati na jednom jednostavnom slučaju poigravanja s osobnim imenima i posljedično sa sudbinama.
Primjer lažne žrtve – Leo Grünwald
Na mrežnom jasenovačkom popisu se navodi da je Leo Grünwald rođen ocu Josipu 1920. godine u Vinkovcima navodno ubijen od ustaša u Jasenovcu 1942. godine. Ime oca i godina rođenja su označeni kao nepouzdani, a u napomenama se navodi i inačica prezimena Gunvald, zatim alternativno se navodi 1922. kao godina rođenja pa Samuel kao alternativa osobnom imenu. Zanimljivo da se u napomenama navode podatci iz knjige M. Švob u kojima se spominje sudjelovanje u NOB-u tj. u komunističkim partizanima pa J. A., pretpostavljeno kratica od Jugoslavenska armija i najvažniji podatak da je Leo tj. Samuel Grünwald preživio rat.
Ne zna se jesu li autori mrežnog jasenovačkog popisa bili zbunjeni kontradiktornim informacijama ili se uopće ne obaziru na podatke koji im ne idu u prilog kod povećanja broja jasenovačkih žrtava, ali unatoč podatku koji i sami navode da je Leo Grünwald preživio, on je i dalje na jasenovačkom popisu. U digitalnoj inačici komunističkog popisa žrtava rata koju je ljubazno ustupio Roman Leljak (L64) nalazi se Leo Gunvald rođen u Vinkovcima 1922. godine, ime oca nije nepoznato, stradao u Jasenovcu 15. lipnja 1942. godine. Znači da su još „skrupulozni popisivači“ kako ih je nazvao nehotični revizionist stavili živog čovjeka na komunistički popis žrtava rata iz 1964. godine.
Kontradiktorne informacije
Međutim, da ova nakupina podataka ne bi zbunjivala jasenovačke kustose i čitatelje, kao deus ex machina upada nehotični revizioniost Ivo i svojim leksikonom rješava problem. Naime, u leksikonu postoji članak u kojem se spominje Samuel Leo Grünwald, obrtnik rođen u Babinoj Gredi 22. svibnja 1920. godine ocu Josipu i majci Rozi. Od 1930. godine je s obitelji živio u Vinkovcima, 1942. godine je odveden u Jasenovac, zatim je prebačen u Staru Gradišku, onda opet u Jasenovac, a 1943. godine je pobjegao, priključio se partizanima, preživio je rat, a nakon rata je bio pripadnik komunističke vojske takozvane JNA stacioniran u Srbiji.
U Ivinu leksikonu se navodi da je Samuel Leo Grünwald „[u]z odobrenje ustaške logorske uprave uspio iz logora izdvojiti 57 djece koje je smjestio sa svojim udomiteljima u židovskim obiteljima u Vinkovcima kako bi ih spasio.“ Premda taj detalj daje potpuno drukčiju sliku o ustašama od one koju slušamo od 1945. godine, sumnjamo da je uredniku leksikona to bila namjera. Vjerojatno se htjelo dati na važnosti samom Grünwaldu i židovskom otporu ND Hrvatskoj, a čini se da je najvažniji cilj bio neutralizirati svaku pomisao na ljudskost „strašnih“ ustaša koji su vjerojatno sami pustili desetke djece iz internacije. Ovdje treba spomenuti jedan detalj koji izaziva sumnju u istinitost tog pothvata pojedinca u ovom slučaju mladog židovskog krojača. Cionistica Nada Salzberger rođ. Grinvald rođena je 1923. u selu Breznica Našička, prije rata živjela u Osijeku, a nakon rata preselila u Srbiju. Suprug Vlado je bio pripadnik JNA stacioniran u Srbiji. Po godinama je vršnjakinja Lea Grünwalda. U razgovoru za srbijanske medije vrlo detaljno govori o događajima u Osijeku za vrijeme Drugog svjetskog rata pa primjerice spominje i aktivnosti židovskih općina iz Osijeka i Vinkovaca te djelovanje cionističke „Leteće ekipe“ u logorima Tenja i Đakovo pri tome spominje i brojna imena, ali ne i svog vršnjaka, zemljaka i prezimenjaka Lea Grünwalda. Malo je vjerojatno da se s obzirom na podrijetlo i pripadnost komunističkoj vlasti nisu sreli u Srbiji, pa je tim više čudno da uspješno spašavanje 57 židovske djece ako se dogodilo ne bi bilo vrijedno spomena u razgovoru za medije.
Prevare u sklopu mrežnog jasenovačkog popisa
Zanimljivo da se u leksikonu ne navodi godina smrti Samuela Lea Grünwalda. Ovdje se vidi višestruka Ivina talentiranost. U prvi plan upada igra s imenima, ustvari sudbinama jer od prethodno spomenutih Samuela i Lea konkatenacijom nastaje Samuel Leo. Nadalje, otkriva se i pravo, a ne prikriveno mjesto rođenja kao što je već pokazano u ponavljanju u jednom od prethodnih članaka, a naposljetku se otkriva i nova lažna jasenovačka žrtva. Znači u JUSP-u Jasenovac bi samo dovođenje u logor odmah poistovjetili s ubijanjem, ali zato naš nehotični revizionist brani pripadnika JNA i bori se protiv JUSP-ovog negiranja njegovog uspješnog bijega iz logora. Samuel Leo Grünwald je na temelju ovih navoda spomenut i u doktorskoj disertaciji Naide Mihail Brandl napisanoj pod mentorstvom prof. dr. sc. Ive Banca što znači da rad drugog Ive (Goldsteina) nije bio uzaludan. Naravno, osim svih spomenutih postoje i drugi načini na koje Ivo G. doprinosi revizionizmu masovne prevare u sklopu mrežnog jasenovačkog popisa o čemu će se pisati u budućim člancima.
Iako se dobro igra s imenima i sudbinama, Ivo ne barata uvijek najbolje s godinama smrti. Tako je primjerice u prethodnom članku jasno pokazano da za čovjeka preminulog 2008. godine i dalje ne spominje ništa o tome da je umro. A što je sa Samuelom Leom? Je li i on umro ili čeka priliku da negdje iznenada zaskoči Ivu? NNNII – Ništa nas ne smije iznenaditi Ivo.
* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
