Biskup Bogović u Udbini: Isti oni koji su proizvodili debele naslage laži i danas se nameću kao učitelji

U sklopu proslave Dana hrvatskih mučenika, u udbinskoj Crkvi hrvatskih mučenika u subotu svečanu misu, u kojoj je sudjelovalo oko 4000 hodočasnika, predvodio je ličko-senjski biskup Mile Bogović.

U koncelebraciji je bilo više desetaka svećenika, te predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskup Ivan Devčić, biskupi šibenski Ante Ivas, varaždinski Josip Mrzljak, bjelovarsko-križevački Vjekoslav Huzjak, krčki Ivica Petanjak, izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, banjolučki pomoćni biskup Marko Semren, te umirovljeni porečko-pulski biskup Ivan Milovan, kao i izaslanik vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića mons. Pero Brajko.

U koncelebraciji bili su i provincijali don Pejo Orkić, SDB, fra Joško Kodžoman, OFM, fra Jure Šarčević, OFMCap., i fra Nikola Barun, TOR. Uz sudjelovanje više tisuća hodočasnika, misi su nazočili predstavnici civilnih i vojnih vlasti, kao i izaslanica predsjednice RH Bruna Esih.

Biskup Bogović je rekao kako oltarni reljef “Slava hrvatskih mučenika” autora Kuzme Kovačića, koji je danas blagoslovljen, uz umjetničku, ima i veliku vjerničku i domoljubnu vrijednost, podsjetivši okupljene hodočasnike na povijest kraja, u kojem je biskupije osnovana prije 730 godina, da bi, kako je kazao, na Krbavskom polju 1493. to hrvatsko zemljopisno središte bilo teško ranjeno.

“Krbava i cijela Lika bile su 160 godina pod Turcima, a nakon oslobođenja na ovim prostorima nisu više bili samo katolici nego i pravoslavci”, kazao je Bogović.

Podsjetio je da su 1942. preostali Hrvati katolici morali su napustiti Udbinu, u kojoj im je crkva srušena, groblje devastirano, kuće uništene, a zemlja oduzeta. “Zavladao je drugi zakon koji nije poštedio ni pravoslavnu crkvu na Udbini”, naglasio je Bogović.

Govoreći o stradanjima u II. Svjetskom ratu i poraću, biskup Bogović je istaknuo primjer kardinala Stepinca.

“Iako ni mi, kao ni drugi narodi, ne možemo reći da se nemamo zašto kajati u svojoj prošlosti, s ponosom možemo reći da je velikana dobrote i žrtvovanja za druge bilo veliko mnoštvo u našoj povijesti, a naša crkvena i svjetovna povijest sustavno su prljane”, ustvrdio je Bogović.

Ocijenio je kako hrvatsku prošlost i velikane “još i danas prekrivaju mnoge i debele naslage laži, tako da i najdobronamjerniji ne mogu vidjeti njezinu pravu sliku”.

“Žalosno je da nam se isti oni koji su proizvodili te laži i danas nameću kao učitelji i za tu svoju školu dobivaju i prostore i novce, te je u takvim okvirima nastala je i rasla ideja Crkve hrvatskih mučenika”, rekao je Bogović te poručio kako projekt crkve na Udbini “nije izrastao na kultu puške, laži i nasilja, koji i danas neki uporno održavaju, nego kultu križa i čašćenja onih koji su pretrpjeli nasilje raznih pušaka i nasilnika”.

Još jednom je predložio da na Krbavskom polju bude “svehrvatski grob“, za sve žrtve čiji se identitet kod iskapanja ne prepozna. “Uz Crkva hrvatskih mučenika i uz Memorijalni park time bi ovaj udbinski prostor dobio još veće značenje i doista bi ga trebalo proglasiti mjestom posebnoga pijeteta”, uvjeren je Bogović.

Žrtva i patnja u ljudskim očima i očima vjere

Osvrćući se na obilježavanje obljetnica stradanja, mons. Bogović istaknuo je kako je “ljudski cijeniti hrabrost i odvažnost u obrani naroda i domovine, u obrani života. Mi, kršćani, vjerujemo da smo mukom i Križem Gospodina našega Isusa Krista otkupljeni. Trpljenje i smrt Isusa Krista vjerniku su najjači dokaz za smisao patnje pravednika. Najbolji odgovor kršćaninu je Isusovo uskrsnuće. Ono je uslijedilo nakon velike patnje najvećeg pravednika. Ono je također dokaz da vremeniti porazi ne trebaju biti i stvarni porazi. Njihovo prihvaćanje u Kristovu duhu vodi prema pobjedi života nad smrću.

Povorka mučenika, pobjednika koju vidimo na reljefu nastavak je patničke povorke s Krbavskog polja, križnih putova i Bleiburga, iz Vukovara i drugih bojišta i stratišta naše povijesti. Ova crkva želi svim svojim dijelovima, tako i ovim reljefom biti trajna propovjedaonica našemu narodu o smislu patnje i njezinoj ulozi u spašavanju života. Svaka patnja može biti proljeće novoga i bogatijega života. Ona je najkreativnija snaga kad je prožeta vjerom, ufanjem i ljubavlju, inače je patnja lijevoga razbojnika na Kalvariji, istaknuo je biskup Bogović.

Ne osveti 

Biskup se osvrnuo i na mučeništvo sv. Ivana Krstitelja, kojega se Crkva spominje toga dana, istaknuvši kako Ivanovi učenici nisu uzeli kamenje kojim bi se osvetili Herodu, već su uzeli Ivanovo tijelo i pokopali ga. I Pilat je Josipu iz Arimateje i Nikodemu predao Isusovo tijelo da ga pokopaju, a u rimskom pravu rodbina i prijatelji mogli su dobiti tijelo i pogubljenog državnog neprijatelja.

Suvremeni Pilati peru ruke od dostojne sahrane ubijenih

Pokop čovjeka nadilazio je svako neprijateljstvo. No, suvremeni Pilati peru ruke i od te ljudske i civilizacijske obveze da predaju tijela ubijenih od brojnih “heroda i herodijada”, kojima nisu samo odrubili glavu, nego su ih i grozno mučili i kao otpad pobacali u jame, jaruge i rovove, a ni danas ne daju vukovarskim majkama i suprugama tijela njihovih sinova i muževa, upozorio je biskup Bogović.

Svehrvatski grob i Memorijalni park na Krbavskom polju

Gospićko-senjski biskup ponovno je predložio da na Krbavskom polju bude svehrvatski grob za sve one žrtve čiji se identitet kod iskapanja ne prepozna. Time bi uz Crkvu hrvatskih mučenika i Memorijalni park udbinski prostor dobio još veće značenje i mjesto posebnoga pijeteta.

Ni Hrvati katolici nisu bez grijeha

Poput učenika Ivana Krstitelja ni mi nismo došli ovamo s kamenjem u rukama da ga bacamo po krivcima, tim više što smo svjesni da ni hrvatska katolička ruka nije bila bez grijeha, istaknuo je biskup Bogović.

Križ kao nada hrvatskog naroda

“Odavde se navješćuju mučeničke vrline, spremnost darivanja života za drugoga, a ne nasilje i osveta, ugroza života drugoga. Želimo i molimo da naš hrvatski narod poput Ivana Pavla II. visoko drži križ kao našu nadu, naš stijeg i našu snagu. To neka bude trajna poruka ove bijele golubice na udbinskom brdu”, zaključio je u propovijedi biskup Bogović.

Groblje mira

Biskup Bogović posebno je zahvalio fra Miljenku Stojiću, koji u Mostarskoj biskupiji vodi za popis žrtava i za kanonizaciju mučenika svoje provincije, a zahvaljujući kojemu je, podsjeća, već je formirano “groblje mira” za žrtve hercegovačkih stratišta, na kojem će biti sahranjene kosti iz dosad obilježena 132 grobišta.

Blagoslov oltarnog reljefa – završetak gradnje crkve

Danas je u Udbini blagoslovljen oltarni reljef “Slava hrvatskih mučenika” autora Kuzme Kovačića, trodjelna cjelina na 70 velikih ploča bijelog bračkog kamena, na kojima su prikazana najveća hrvatska stradanja – Krbavska bitka, Bleiburg i Križni put, te vukovarska stradanja u Domovinskom ratu.

Time je, deset godina od postavljanja kamena temeljca, kojega je u Rijeci 2003. blagoslovio papa Ivan Pavao II., završena gradnja i opremanje velebnog zdanja nad Krbavskim poljem.

Vjernicima se obratio i autor reljefa “Slava hrvatskih mučenika” Kuzma Kovačić, koji je pojasnio kako njegov rad predstavlja gotovo tisućljetnu povezanost katoličke vjere i hrvatske povijesti.

Na misu su spomen kamene ploče s mjesta stratišta diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine donijeli motoristi, a doneseno je i dvadesetak knjiga koje su posljednjih godina dana objavljene o stradanju hrvatskoga naroda.

Program proslave

Nakon mise, u 14,15 sati je koncert duhovnih i domoljubnih pjesama župnog zbora sv. Jere i puhačkog orkestra Brassčuta iz Pučišća na Braču pod vodstvom Stipe Vrandečića.

Inače, kao priprava za današnju proslavu Dana hrvatskih mučenika od 26. do 28. kolovoza prethodila je trodnevnica koju je predvodio dr. Stojić te su služene večernje mise.

U srijedu, 26. kolovoza, predstavljen je katalog akademskog kipara Kuzme Kovačića vezan za oltarni reljef, kojim je zaokružena gradnja udbinske Crkve hrvatskih mučenika.

Jučer je, pak, prikazan dokumentarni film o ubijenim hercegovačkim franjevcima “In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri”, autorice Nade Prkačin, koji iznosi činjenice o ubijanjima i patnjama hrvatskoga naroda i hrvatskoga svećenstva u Hercegovini, koji su najviše stradali pred sam kraj Drugog svjetskog rata i u poraću od strane jugokomunističkih vlasti.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr/h/ika
Photo: fah