Blokada UNPROFOR-a – najveća pobjeda hrvatskih prognanika. Što se točno zbilo u srpnju 1994.?

U organizaciji Zajednice povratnika Osječko – baranjske županije u petak je u Veteranskom centru u Osijeku održana tribina na temu „Blokada UNPROFOR-a najveća pobjeda prognanika.

Na tribini su sudjelovali: Marko Kvesić – povjerenik Vlade RH za Baranju, Nada Arbanas – pročelnica Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice u Osijeku a gosti su bili brigadir Stjepan Antolašić i prof. dr. sc. Srećko Jelinić kao i aktivni sudionici provođenja akcije.

Što se zbilo 1. srpnja 1994.?

Bila je to prigoda da se prisjetimo 1. srpnja 1994. godine, dakle vremena kada je 1/3 Hrvatske bila okupirana, kada je u progonstvu već tri godine živjelo preko 250.000 prognanika i kada je okupirano područje bilo pod kontrolom zaštitnih vojnih snaga Ujedinjenih naroda – UNPROFOR (United Nations Protektion Forces).

Danas, 28 godina poslije, prisjećajući se toga povijesnog i u svijetu jedinstvenog događaja, akcije hrvatskih prognanika kojom su potpuno blokirali UNPROFOR, ne smijemo zaboraviti da su joj prethodili brojni prosvjedi, apeli, pisma i upozorenja prognanika kako prema Hrvatskoj Vladi tako i prema Vijeću sigurnosti UN-a o neodrživosti ovakvog mandata UNPROFOR-a.

Također treba istaknuti da nije bilo lako nekolicini čelnika Zajednice prognanika donijeti tako radikalnu odluku jer smo bili svjesni da ćemo suprotstaviti goloruke prognanike međunarodnoj vojnoj sili i da postoji veliki rizik za moguće teške posljedice i žrtve.

S druge strane prognanici su iskazivali svoju snažnu želju za povratkom i veliko povjerenje u svoje vodstvo koje je vodilo akciju, što je rezultiralo donošenjem konačne odluke da se 1. srpnja 1994. kreće u blokadu UNPROFOR-a.

Blokada je započela na punktovima u Nemetinu i na Biljskoj cesti na istočnom i sjevernom ulazu u Osijek i proširila se na cijelu Hrvatsku. Blokada je trajala 46 dana a u njoj je sudjelovalo preko 150.000 prognanika uz veliku potporu javnosti, medija i brojnih poduzeća pa i pojedinaca koji su nam bili logistika.

Danas se sve nekako ta veličanstvena akcija gura pod tepih i u zaborav, a da nije bilo naše blokade, pitanje je bi li i danas ovdje bile „plave“ ili „ružičaste zone“ i bi li pojedini lokalni šerifi, koji žele obezvrijediti ulogu i značaj Zajednice prognanika, bili na funkcijama na kojima su danas, ili bi još uvijek bili u progonstvu, odnosno ne bi se nikada niti vratili.

Blokada je izvojevala tri bitne povijesne pobjede

Jedno je sigurno: blokada je izvojevala tri bitne povijesne pobjede – promjenu mandata UNPROFOR-a u UNCRO, pa u UNTAES koji je završio mirnom reintegracijom, preuzimanje kontrole svih točaka UNPROFOR-a od strane hrvatske policije i 92 %-tni povratak prognanika svojim kućama što do danas nije zabilježeno nigdje u svijetu.

Priručnik namijenjen svima onima koji obezvrjeđuju povijesni značaj ove akcije

Na tribini je predstavljena i publikacija autora Branka Peka „Blokada UNPROFOR-a – najveća pobjeda prognanika“ za koju želimo da bude priručnik svima onima koji obezvrjeđuju povijesni značaj ove akcije, kao i ulogu i svrhu postojanja Zajednice povratnika, jer će u njoj naći podatke i svjedočanstva ne samo o toj akciji već i o stanju na tada okupiranim područjima prije rata, progonstvu i odlučnosti prognanika da se vrate svojim kućama.

Zaključak je tribine da ova akcija do danas nije u potpunosti shvaćena niti ima povijesno mjesto koje zaslužuje. Odgovornost za promicanje svih vrijednosti Domovinskog rata, čiji je neizbježni dio i blokada UNPROFOR-a, moraju preuzeti jedinice lokalne samouprave s ranije okupiranih područja, konkretno u Osječko-baranjskoj županiji općine i grad Beli Manastir, koji su do mirne reintegracije bili okupirani, izvijestio je u priopćenju Branko Pek, predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije.

Izvor: narod.hr