Sudac: I sada postoji stupanj sumnje da je likvidaciju naredio Boljkovac, ali nedovoljan za osudu

Prvi hrvatski ministar unutarnjih poslova, 94-godišnji Josip Boljkovac, danas je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno oslobođen optužbi da je je u svibnju 1945. kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Boljkovac, koji je zbog godina i lošeg zdravstvenog stanja otežano opratio i posljednju raspravu, jutros se nije pojavio na izricanju prve presude za partizanski zločin nakon Drugog svjetskog rata koju je objavio sudac Tomislav Juriša.

U obrazloženju presude kojom je 94-godišnji Josip Boljkovac nepravomoćno oslobođen optužbi da je kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese sudac Tomislav Juriša ustvrdio je da se radilo o zločinu sustava, a ne samovolji pojedinca, tim više što ni nijedan dokument ili svjedok nije potkrijepio tvrdnju o Boljkovcu kao nalogodavcu.

Ističući da je Boljkovac, koji nije došao na objavu presude, “prvi, a vjerojatno i jedini” pripadnik partizanskog pokreta optužen za ratni zločin sudac je kazao kako bi bilo nepravedno da svi komunistički zločini padnu na njegova pleća. Sud je imao zadaću ne podleći raspoloženju u javnosti jer bi to bilo nedopustivo u demokratskoj državi, kazao je Juriša.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ustvrdio je da Boljkovac kao šef kotarske OZNA-e, s obzirom na hijerarhiju, nije mogao narediti likvidacije, a ni provesti je jer je u vrijeme zločina bio na liječenju. No, po njegovim riječima, neosporno je da je zločin počinjen i da su pripadnici OZNA-e ispitivali zarobljenike koji su uhićeni vrlo brzo nakon ulaska partizana u Dugu Resu, što je bilo unaprijed pripremljeno.

Žrtve su, kazao je sudac, očito bile od značaja za OZNA-u čije je djelovanje bilo usmjereno na čišćenje političkih i klasnih neprijatelja. Na mračnu komunističku i boljševičku pozadinu zločina ukazuje to što žrtve nisu bili vojnici NDH već viđeniji građani i gospodarstvenici.

“Likvidacija žrtava je bila politička odluka. Radi se o zločinu sustava, a ne pojedinaca ili samovolji oficira OZNA-e”, rekao je sudac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodao je da je partizanska borba osim antifašističke bila i komunističko-boljševička iz čega su proizišli zločini koji su je do određene mjere kompromitirali.

“Nijedan dokument, nijedan svjedok ne govori da je nalogodavac bio Boljkovac. Naredba nije kreirana ni izdana na razini kotarske OZNA-e ali i sada postoji stupanj sumnje da je naredbu izdao Boljkovac ali ta je sumnja dovoljna za optužnicu ali ne i za osudu. Josip Boljkovac je prvi a vjerojatno i posljednji pripadnik partizanskog pokreta koji je optužen za ratni zločin. Bilo bi nepravedno da sav teret komunističkih zločina od Bleiburga do Širokog Brijega padne na teret Boljkovca”,ustvrdio je u obrazloženju presude sudac Juriša.

Žrtve su uhićene ubrzo nakon ulaska partizana u Dugu Resu što je bilo unaprijed pripremljeno. Cilj OZNA-e bilo je čišćenje političkih klasnih neprijatelja. Likvidacija žrtava bila je politička odluka koju je OZNA provela odnosno KNOJ. Zločin je proveden djelovanjem sustava a žrtve nisu bili pripadnici ustaša, domobrana ni drugih vojnih formacija. Bili su to viđeniji građani i poduzetnici Duge Rese, obrazložio je sudac dodajući da ovaj zločin ukazuje na mračnu ideološku komunističku i boljševičku pozadinu. Partizanska borba bila antifašistička ali zločini su je u određenoj mjeri kompromitirali, ocijenio je Juriša.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naredba za likvidacije, rekao je sudac, nije bila kreirana na razini kotarske OZNA-e, a zločin je moglo narediti više osoba, među njima i Vlado Novaković koji je bio načelnik na okružnoj razini. “Iako postoji stupanj sumnje da je naredbu mogao izdati i Boljkovac ona je dovoljna za optužnicu, ali ne i za osuđujuću presudu”, zaključio je sud.

I dok je optužba tvrdila da je tijekom tromjesečnog suđenja neupitno dokazala kako je Boljkovac naredio odvođenje i ubojstvo civila, njegova obrana je u završnoj riječi prije dva dana ustvrdila da niti jedan dokaz Boljkovca ne povezuje s partizanskim zločinom “koji se objektivno dogodio”.

Tužiteljica Gordana Križanić kazala je da i dalje smatra kako imaju dovoljno dokaza da je Boljkovac odgovoran za zločin pa je najavila žalbu na nepravomoćnu presudu.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo Boljkovca je teretilo da je od 7. svibnja do sredine lipnja 1945., protivno propisima međunarodnoga ratnog prava, zapovjedio uhićenje i dovođenje u zatvor većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta pod optužbom da su surađivali s ustaškim vlastima. Nakon podizanja optužnice u rujnu prošle godine Boljkovac je isticao da se njegovim slučajem skreće pozornost s dnevne politike, a ponovio je i kako nema pojma o zločinima jer karlovačka Ozna nije bila mjerodavna za ta pitanja, nego su o likvidacijama odlučivala okružna tijela.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj je zbog partizanskih zločina prijavljeno 30-ak osoba, no kako je većina osumnjičenika umrla ili je nedostupna, postupci su u najvećem broju slučajeva odbijeni, prekinuti ili su u mirovanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.