Odvjetnica Mirele Čavajde, Vanja Jurić, tvrdi da je drugostupanjska slovenska komisija donijela pozitivnu odluku. U srijedu je feticid Čavajdi odobren i u Hrvatskoj, no i dalje je neizvjesno hoće li ona život svojeg nerođenog djeteta okončati u Hrvatskoj ili Sloveniji. Narod.hr potražio je odgovore u Kliničkom centru Ljubljana (na sloven. Univerzitetni klinični center Ljubljana – UKCL).
>Beroš potvrdio da je Čavajdi KBC Zagreb ipak odobrio feticid
Iako nam nije odgovoreno na pitanja kako smo ih mi postavili, pitanja i odgovore na pitanja koje je smatrao da nas zanimaju je pripremio mag. Gorazd Kavšek, dr. med.:
“Je li moguće izvršiti pobačaj (op.a. feticid) u 26. tjednu trudnoće u Sloveniji, ako postoje dobri razlozi za to? Kakva je procedura? Koji razlozi mogu biti?
U Sloveniji pobačaj se može izvesti i u 26. tjednu trudnoće, ako postoje dobri razlozi za to. Procedura je je standardna i ista je i za slovenske i za strane državljane. Na temelju dva odvojena mišljenja specijalista ginekologije i porodništva i mišljenja genetičara, te uobičajenih dijagnostičkih metoda (MR snimanje ploda), slučaj razmatra Konzilij(na odjelu Klinike perinatologije) kako bi utvrdio razvojne malformacije(dva viša specijalista ginekologije i porodništva, pedijatar, genetičar, klinički psiholog i po potrebi drugi specijalisti), koji daju mišljenje i prognozu te moguće terapijske tretmane, uključujući palijativnu skrb. Istovremeno, trudnica može podnijeti vlastiti zahtjev za pobačaj Komisiji I. stupnja, a potom, po potrebi, Komisiji II. stupnja. Na temelju odluke komisije, u slučaju odobravanja, prekid trudnoće je moguć.
Kolika je cijena takvog zahvata ako je riječ o stranim državljanima? Jesu li drugačiji uvjeti za državljane članica EU i trećih zemalja?
U slučaju da nemaju slovensko zdravstveno osiguranje, uslugu sami plaćaju i cijena je između 3 i 5 tisuća eura, ovisno o svakom slučaju i usluzi. S iznimkom plaćanja, isti uvjeti se primjenjuju na sve osim na osigurane slovenske građane.
Koliko hrvatskih građanki traži pobačaj u bolnici u Ljubljani godišnje?
Oko pet-deset je stranih državljanki.
Koliko zahtjeva za pobačajem u visokoj trudnoći, feticidom, ste imali od 2015. godine do danas, koji se odnose na žene iz Hrvatske?
Imali smo oko 50 prekida trudnoće godišnje (broj se odnosi na prekid trudnoće od 12.-14. tjedna trudnoće). Trend je stabilan i ne mijenja se značajno. Nažalost, nemamo točan broj koliko ih je iz Hrvatske. Kako god, nekoliko je slučajeva godišnje.
Kako biste ocijenili ovaj trend, kad je počeo, je li postao učestaliji ili ne?
Ne vidimo konkretan trend i isti je posljednjih deset godina.
Koliko dugo traje od podnošenja zahtjeva do sastanka Etičkog povjerenstva i preporuke što da žena učini?
Maksimalno jedan tjedan. Prvostupanjska i drugostupanjska komisija sastaju se jednom tjedno.”
Što je feticid?
Prekid života djeteta u ovoj fazi trudnoće naziva se feticidom. Radilo bi se o izazivanju prijevremenog poroda i prethodnom usmrćivanju bebe, što bi se vjerojatno obavilo uštrcavanjem koncentriranog kalijevog klorida u njezino srce.
Dr. Gordan Zlopaša, pročelnik Zavoda za perinatalnu medicinu KBC-a Zagreb, objasnio je za Dnevnik Nove TV, pojam feticida: “To je dijete koje može preživjeti ako se potakne porod sada. Pretpostavljam da kolege u Sloveniji, želeći biti sigurni da se to dijete neće roditi živo, će ga prije toga, na neki način, usmrtiti.
To bi bio pojam feticida. Feticid bi bio usmrćivanje nerođenog djeteta, prije nego što se rodi. Nešto slično eutanaziji. Sada dolazimo do kompleksnog etičkog pitanja: Smijemo li mi to učiniti ili ne smijemo. Nemam podataka da je u Hrvatskoj itko od liječnika, mojih kolega učinio feticid. To je nešto što je zakonom potpuno neregulirano”.
KB Sveti Duh objasnio što je feticid i zašto ga ne rade
“U suvremenoj medicini ustaljen je samo jedan način. Prvo je potrebno usmrtiti plod inutero (fetocid), najčešće ubrizgavanjem otopine kalijevog klorida. Nakon tog postupka započinje se sa davanjem lijekova koji promoviraju ekspulziju produkata koncepcije”, pojasnili su iz bolnice SV. Duh.
Stopa preživljavanja prerano rođenih beba raste
Stopa preživljavanja nedonoščadi ekstremno niske porođajne težine znatno je porasla od 80-ih godina prošlog stoljeća, navodi se u švedskoj studiji iz 2019.
Liječnici su tada procjenjivali da najmanja gestacijska dob u kojoj su izgledi za preživljavanje realni iznosi 28 tjedana, kada je nedonošče teško oko kilograma, odnosno 12 tjedna prije termina porođaja u normalnoj trudnoći.
Nedonoščadi se smatraju djeca rođena ispod gestacijske dobi od 37 tjedana.
U posljednjih 40 godina granica realne mogućnosti preživljavanja ekstremne nedonoščadi polako je padala sa spomenutih 28 tjedana na 25, 24 i 23 tjedna. Sve su češći slučajevi i da nedonoščad rođena u 22. tjednu, mjereno od posljednje mjesečnice majke, preživi.
Nedavno je naslovnice svjetskih medija zauzela vijest o japanskoj bebi koja je težila samo 268 grama kada je rođena u 24. tjednu, ali je preživjela i nakon petomjesečnog boravka u bolnici otpuštena je kući dobra zdravlja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa