“Hrvatska nije i neće postati nikakav hot-spot”. Poručio je to na današnjoj konferenciji za medije ministar unutarnjih poslova Davor Božinović govoreći o letovima s migrantima. Na to ga je, podsjetimo, pozvalo i nekoliko predsjedničkih kandidata. Time se očitovao o ovom, osobito u zadnje vrijeme bitnom, pitanju od interesa javnosti. Nedjeljni istraživački članak Jutarnjeg lista koji je progovorio o tajnom vraćanju migranata u Hrvatsku na temelju tzv. Dublinskog postupka podigao je mnogo političke prašine. Prema tim navodima, koje je kasnije potvrdilo i Ministarstvo unutarnjih poslova, a sad i Božinović, migranti se u Hrvatsku vraćaju charter letovima iz zemalja zapadne Europe.
Božinović iznio brojke
Božinović je na samome početku konferencije istaknuo da je SR Njemačka najavila Hrvatskoj 1519 osoba u povratku. Vratila se 401 osoba, a najavljen je povratak njih još 182 do kraja godine.
Kazao je da očekuje da će se u Hrvatsku vratiti ne više od pedesetak osoba.
“Brojke o kojima se govori u medijima su svjedočanstvo nefunkcioniranja uredbe Dublin III. Ona je pisana za neke druge okolnosti i neka druga vremena”, rekao je Božinović.
Dodao je da se od početka takozvane migrantske krize na razini Europske unije razgovara o tome kako riješiti status migranata.
Božinović: ‘S jedne strane propisi, s druge stvarnost na terenu’
“Mislim da smo tajnu charter letova uspjeli objasniti. Znamo da je tema komplicirana”, kazao je. Pojasnio je da su “s jedne strane propisi, a s druge stvarnost na terenu”.
“Stvorili smo sustav po kojemu Hrvatska niti je niti će postati nikakav hot-spot”, poručio je Božinović. Dodao je da misli da jutrošnji broj migranata u Hrvatskoj iznosi oko 650.
“Naša pozicija od samog početka je bila da se ne može ne vidjeti činjenica da se radi o ekonomskim migrantima koji pokušavaju izbjeći pozitivne propise EU. I da idu u zemlje koje su im krajnji cilj, koristeći krijumčare”, rekao je Božinović.
Rekao je da je policija ove godine uhvatila gotovo 300 krijumčara.
>Božinović u izvješću Vladi: ‘Pokušaji ilegalnog prelaska granice u Hrvatskoj udvostručeni!’
Planovi za budućnost migranata u Hrvatskoj
Odgovarajući na novinarska pitanja, Božinović se osvrnuo i na planove za migrante.
“Imamo planove. Oni se razlikuju po kategorijama pritiska. Taj broj će ovisiti na kraju koliko smo efikasni na vanjskoj granici. Ove godine smo spustili broj nezakonitih prelazaka granice za gotovo 60 posto u odnosu na godinu ranije”, rekao je Božinović.
Na pitanje o svojoj ranijoj izjavi da ovo svjedoči o nefunkcioniranju uredbe, rekao je da manji broj migranata dolazi avionima u Sarajevo ili Beograd u svojstvu turista. U blizini granice pokušavaju organizirati svoj ilegalni prelazak u Hrvatsku.
Kazao je da je za puno veći broj migranata neka druga država bila prva europska zemlja u koju su ušli. Najčešće su to Grčka, Bugarska i Rumunjska.
> MUP se oglasio o tajnim letovima za migrante: Evo što kažu
‘Hrvatska im nije željena destinacija’
“Najvećem broju tih ljudi Hrvatska nije željena destinacija. I to znaju svi”, kaže Božinović. Naveo je da je ulazak u Schengen priznanje dobrom radu hrvatske policije. U protivnom bi, dodao je, ilegalnih migranata bilo puno više.
Ministar je naveo da su velika većina migranata mlađi muškarci. Najvećim dijelom su, kaže, iz Sirije i Afganistana, pa zatim Rusije. Ranije se radilo o zemljama poput Kine i zemljama koje imaju povoljan vizni režim s nama susjednim državama.
“Hrvatska neće postati hot-spot”, ponovio je Božinović. Ako bi se krenulo prema tome, kazao je da bi naša država na to znala odgovoriti.
Koliko se migranata očekuje do idućega ljeta?
Božinović je odgovorio i na pitanje koliko se još migranata može očekivati do kraja godine i do lipnja sljedeće godine.
“Do kraja ove godine 182 osobe. Do lipnja 526 osoba, uključujući ovih 182, bilo komercijalnim ili charter letovima. Iz prakse taj broj obično bude trećina onoga što se najavi”, kazao je. Dodao je da se radi o tipičnoj zloupotrebi azila.
O tome što se događa s onim migrantima koji se letovima vrate u Hrvatsku, čelni čovjek MUP-a rekao je da Hrvatska prihvaća njihove zahtjeve ako je jasno da je Hrvatska prva EU zemlja u koju se ušli.
Puna sloboda kretanja
“Nakon što slete, da im se mogućnost da odu u Prihvatni centar Porin i eventualno podnesu novi zahtjev za azilom. Oni imaju punu slobodu kretanja. To je obično jedini kontakt koji imamo s njima”, rekao je ministar.
Dodao je da je ove godine hrvatska policija na granici spriječila čak 70.000 prelazaka. No, nije riječ i o tolikom broju ljudi. Jer, neki granicu pokušavaju prijeći više puta.
“Ja mogu razumjeti želju migranata, ali to nije pravo”, istaknuo je.
Načelnik uprave za granicu MUP-a o deportacijama
Uz Božinovića je na konferenciji govorio načelnik uprave za granicu MUP-a Zoran Ničeno.
On je pojasnio da postoje tzv. contingency planovi za slučaj potrebe, koje svaka članica EU-a s vanjskom granicom mora imati. Hrvatska bi, kazao je, bila spremna primijeniti ih.
Što se tiče sumnjivih osoba, Ničeno je kazao da se u pravilu takvi zahtjevi za azil odbijaju. Nakon toga se takve osobe deportiraju iz Hrvatske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa