Predsjednik Sabora i Mosta Božo Petrov danas je, kako Večernji list doznaje iz Mosta, podnio kaznenu prijavu DORH-u protiv Ivice Todorića i uprave Agrokora zbog lažiranja financijskih izvještaja.
Na prijavu ga je motivirala izjava Jurija Solovjeva, prvog potpredsjednika ruske državne banke, koja je, istina, dan kasnije ublažena. Da bi iz redova Mosta moglo doći do kaznene prijave protiv Todorića dalo se naslutiti već dan prije iz izjave bivšeg ministra gospodarstva Tomislava Panenića.
“Ako je sumnja opravdana, postoji mogućnost podnošenja kaznenih prijava protiv odgovornih osoba, jer ako su Nadzorni odbor i uprava kompanije lažirali financijska izvješća, onda je to kazneno djelo”, izjavio je Panenić.
Tako se i Most priključio oštrim kritikama koje su dolazile iz oporbenih stranaka, s time što su žaoke SDP-a išle na adresu ministra financija Zdravka Marića, dok Most “puca” izravno na Ivicu Todorića. Prije nego što je postao ministar u Oreškovićevoj vladi, Zdravko Marić je četiri godine radio kao izvršni direktor Agrokora za strategiju i tržište kapitala.
SDP-ovac Siniša Hajdaš Dončić pozvao je Poreznu upravu, DORH i HANFA-u da istraže postoje li kakve financijske makinacije oko Agrokorovih bilanci, no ipak puno veću političku težinu ima potez Bože Petrova, pokaže li se točnim. Prozvane se institucije nisu oglašavale, a iza svog ministra stao je i premijer Plenković koji je s Malte opleo po oporbi i pozvao na smirivanje situacije. U trenutku kad je davao izjavu, premijer vjerojatno nije raspolagao informacijama o postupku koalicijskog partnera Mosta.
“Ne vidim koju korist mogu imati od prikupljanja političkih poena takvim izjavama. Svima bi nam trebalo biti u interesu smirivanje situacije i sustavno rješavanje problema”, rekao je Plenković ponavljajući da Marić nije sudjelovao u izradi financijskih izvještaja, a više je puta potvrdio da je odličan ministar.
Lažiranje izvještaja, jednako kao i povreda prava vjerovnika u gospodarskom poslovanju, kazneno je djelo i po domaćim i po međunarodnim zakonima za koje se zbog “znatne štete” može dobiti i do deset godina zatvora.
Zatvorsku kaznu može dobiti vlasnik, član uprave ili druga odgovorna osoba dokaže li im se da ne vode trgovačke knjige ili poslovne knjige koje su po zakonu obvezni voditi, ili ih vode tako da je otežana preglednost poslovanja ili imovinskog stanja, ili trgovačke ili poslovne knjige ili poslovne isprave koje je obvezan čuvati uništi, prikrije, u većoj mjeri ošteti ili na drugi način učini neuporabljivim.
Zakonski su paragrafi jedno, a sudska praksa ipak nešto drugo, pa podaci o presudama pokazuju da su sudovi lažiranje financijskih izvještaja sankcionirali s nekoliko mjeseci uvjetne kazne ojačane duljim razdobljem kušnje.
