Hrvatski dragovoljac Marko Perković, mladić iz sela Čavoglava kraj Drniša snimio je tijekom Domovinskog rata pjesmu o obrani svoga sela, koja je ubrzo postala uspješnica, znak nade i ohrabrenja a s vremenom opći izraz domoljublja i otpora zlu.
Marko Perković pridružio se 1991. kao dragovoljac Zboru narodne garde. Imao je američku strojnicu Thompson, po kojoj je dobio nadimak, s kojim se kasnije proslavio kao uspješan glazbenik.
Thompson je na bojišnici snimio pjesmu o obrani svoga sela pod nazivom “Bojna Čavoglave”, a ubrzo nakon toga sa suborcima je snimio i spot, koji je prvi put objavljen na Otvorenoj televiziji.
Pjesma kojom su branitelji širili nadu
Pobunjeni Srbi 16. rujna 1991. osvojili su grad Drniš, čiji su stanovnici morali otići u progonstvo sve do Oluje 5. kolovoza 1995. Čavoglave se nalaze na suprotnoj strani Petrovog polja, na samoj crti bojišnice, ali Srbi ih nikada nisu osvojili.
>Obilježena 30. godišnjica domoljubne pjesme Bojna Čavoglave: ‘Bila je krik tog vremena’
Sama pjesma prvi je put javno izvedena na Hrvatskom radiju Split 31. prosinca 1991. i odmah je postala simbol obrane, pružala je ohrabrenje i nadu.
Pjesma “Bojna Čavoglave”, poznata i pod skraćenim nazivom “Čavoglave”, počinje pokličem Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) “Za dom – spremni!” a njezin tekst glasi:
U Zagori na izvoru rijeke Čikole,
Stala braća da obrane naše domove.
Stoji Hrvat do Hrvata, mi smo braća svi,
Nećete u Čavoglave dok smo živi mi
Puče thompson, kalašnjikov a i zbrojevka
Baci bombu, goni bandu preko izvora
Korak naprijed, puška gotovs i uz u pjesmu svi
Za dom braćo, za slobodu, borimo se mi
Čujte srpski dobrovoljci bando četnici
Stići će vas naša ruka i u Srbiji
Stići će vas Božja pravda to već svatko zna
Sudit će vam bojovnici iz Čavoglava
Slušajte sad poruku od Svetog Ilije:
Nećete u Čavoglave, niste ni prije!
Oj Hrvati, braćo mila iz Čavoglava
Hrvatska vam zaboravit neće nikada
Uz to što je tijekom rata nadahnjivala branitelje a svima ostalima pružala nadu u oslobođenje, pjesma je i nakon rata postala dio kolektivne svijesti u kojoj su odrastali mlađi naraštaji Hrvata.
>Vatreni su i u zrakoplovu pjevali Thompsona – ovaj put ‘Čavoglave’
Marko Perković Thompson postao je jedan od simbola obrane a kasnije i održanja nacionalne svijesti u popularnoj kulturi. Njegove brojne kasnije pjesme, posebice “Lijepa li si”, postale su neizostavni dio hrvatske svakodnevice.
Istodobno, krugovi u Hrvatskoj koji se protive vrijednostima Domovinskog rata u Thompsonu i njegovim pjesmama vide jednog od najvećih protivnika, pokušavaju obezvrijediti njegove pjesme a njega samoga optužuju za fašizam.
Vrijednosti Domovinskog rata trn u oku mnogima
Njihova je meta postao poklič “Za dom – spremni!” s početka pjesme “Čavoglave”, koji se pripisuje ustašama i kao takav proglašava nepoželjnim u javnoj komunikaciji.
>Nova knjiga akademika Pečarića ‘Bojna Čavoglave / Thompsonofobija’: Thompson na udaru sve do danas
Thompson je izložen stalnoj kampanji, koja je odavno prešla i granice Hrvatske, pa se njegovi koncerti onemogućuju ili čak sprječavaju u nekim zemljama.
Istodobno, “Čavoglave” su i u inozemstvu postale simbol otpora totalitarizmu i nasilju.
Uz brojne verzije različitih izvođača u Hrvatskoj, mnogi inozemni izvođači preuzeli su pjesmu a neki ju prilagodili svojim kulturološkim okvirima.
>Pred crnogorskom Vladom prosvjednici pjevali ‘Čavoglave’: ‘Obrana od pokušaja posrbljavanja’
Uspjeh izvan granica Hrvatske
Talijanski bend Attaco Frontale snimio je 1994. vlastitu verziju “Čavoglava” na talijanskom jeziku.
“Čavoglave” su popularne čak i u Crnoj Gori, izvode se na skupovima kojima se izražava crnogorski identitet.
Pjesma je postala popularna i u Ukrajini, a ukrajinski su glazbenici snimili i vlastitu verziju u kojoj opisuju otpor ruskoj agresiji.
Selo Čavoglave gdje je rođen autor pjesme i odakle je potekla, postalo je stjecište domoljuba, a posebice u vrijeme “detuđmanizacije”, demonizacije hrvatskih branitelja i suđenja hrvatskim generalima, ondje se okupljalo mnoštvo slaveći obljetnice Vojno redarstvene akcije Oluja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.