Cijena dionice Podravke u 2023. gotovo udvostručena – na kakvim temeljima?

Na zadnji dan trgovanja na Zagrebačkoj burzi 2022. g. cijena dionice Podravke  iznosila je 84,15 eura, a na zadnji dan trgovanja 2023. g. 163,00 eura, što znači rast od 93,7 % u 2023. g.. U nastavku analiziramo koliko taj streloviti rast ima ili nema čvrste fundamente.  

1.POSLOVANJE PODRAVKE

Zabrinjavajući rezultati poslovanja i trendovi u 2022. g. u odnosu na 2021. g. :

1. Obveze prema dobavljačima su znatno porasle, a kratkoročni krediti su udvostručeni. 
2. Rast poslovnih prihoda je ispod stope inflacije, što je znak pada realnog outputa.
3. Povećane su zalihe čak za trećinu, što je očita posljedica pada konkurentnosti.
4. Istovremeno, nema prodora na nova tržišta.
5. Nema rasta materijalne imovine, što znači izostanak investicija.
6. Od njezinih 19 tvornica najveći dio dobiti Podravki ostvaruje njezina tvornica lijekova Belupo, a koja ne predstavlja njezinu primarnu djelatnost. U 2022. g. Belupo je ostvario 30,6% ukupne neto dobiti Podravke.
7. Neodrživo niske plaće najvećeg dijela zaposlenih, na što ozbiljno upozoravaju sindikati.

Dakle, navedeni  rezultati poslovanja i trendovi u 2022. g. u odnosu na 2021. g., pa ni do sada poznati rezultati poslovanja u 2023. g. nisu mogli biti razlogom za strelovit rast cijene dionice u 2023. g.. 

2.NAMJERA KUPNJE POLJOPRIVREDNOG SEGMENTA OD FORTENOVE

Prema nekim informacijama Podravka ima ozbiljnu namjeru kupiti poljoprivredni segment Fortanove odnosno preciznije Belje, Vupik i PIK Vinkovci. U proteklih 5 godina ta društva poslovala su vrlo promjenljivo, s niskom profitabilnošću, pa i s gubitkom, s trendom pogoršanja rezultata u 2023. g.. U prvom polugodištu taj segment Fortanove ostvario je čak 27% manju operativnu dobit u odnosu na isto razdoblje u 2022. g.. Ukupni prihod PIK-a Vinkovci u 2022. g. više je nego prepolovljen u odnosu na 2020. g.. Dakle, ne posluju uspješno i unatoč izdašnim državnim potporama za ratarsku i stočarsku proizvodnju i bagatelnim koncesijama za državnu poljoprivredno zemljište.

Radi se o mastodontima iz Jugoslavije, koji se još uvijek nisu transformirali u visoko produktivne i profitabilne poljoprivredne proizvođače i prerađivače, a što najbolje potvrđuju mala ulaganja u novu dugotrajnu imovinu. Bez vrlo velikih ulaganja oni ne mogu biti konkurentni. Da su oni ozbiljan teret Fortanovi najbolje potvrđuje to što je Fortanova u okviru zadnjeg aranžmana s američkim fondom HPS dobila zadatak da proda poljoprivredni segment. A ako su oni teret Fortanovi, koja preko Konzuma i Mercatora može plasirati veliki dio njihovih proizvoda, onda bi sigurno bili još veći teret Podravki. Ti mastodonti takvi kakvi su sada smanjili bi konkurentnost Podravke, a naročito profitabilnost. Unatoč opisanom stanju i perspektivi poljoprivrednog segmenta Fortanove, čini se da je ta informacija znatno podigla cijenu dionice Podravke koncem 2023. g., iako prema ovoj kratkoj analizi za to nema baš nikakve realne osnove, već se trebao dogodi suprotan učinak na cijenu dionice. 

Hoće li Podravka od Fortenove preuzeti Belje, Vupik i PIK Vinkovci?

U svijetlu perspektivu Podravke ne vjeruju ni njeni najviši menadžeri, dakle oni koji najbolje poznaju stvarno stanje, jer su prodavali dionice u više navrata ove godine. Kad bi i malo vjerovali u kompaniju koju vode sigurno ne bi prodavali dionice u godini najvećeg rasta dionice Podravke u od kada je ista na burzi. Da je ulaganje u dionicu Podravke postalo rizično procijenili su i menadžeri Raiffeisen dobrovoljnih mirovinskih fondova, jer su sredinom prosinca svoje ulaganje smanjili.

U 2023. isplaćena je dividenda od 2,65 eura po dionici, što je u vrijeme isplate bio prinos od skromnih 2,3%, a u idućoj godini će sigurno biti manji. Dakle, to je skoro upola manji prinos od ulaganja u državne obveznice, uz neuporedivo manji rizik.

Temeljem svega navedenog nameće se zaključak da je cijena dionice Podravke dizana bez ikakve realne osnove, dakle umjetno i u režiji najvećih dioničara, prvenstveno mirovinskih fondova i Mesne industrije Braće Pivac. Mirovinskih fondova s namjerom da bi obvezni mirovinski fondovi opravdali svrsishodnost i održivost 2. mirovinskog stupa, obzirom da su u prošloj godini ostvarili negativan prinos od oko 5%. U tu režiju umjetnog dizanja cijene dionice bila je uključena i Mesna industrija Braće Pivac, iz špekulativnih razloga, jer za preuzimanje nema financijskog kapaciteta, a da ozbiljno razmišlja o preuzimanju onda joj ne bi bio interes sudjelovati u napuhavanju cijene dionice. Prema informacijama iz same Podravke cijena dionice se napuhuje radi pripreme za prodaju odnosno privatizaciju, jer u tome sudjeluje i sama Podravka.

Prodaja Podravke na pomolu: Vlada još 2021. tvrdila da nije od strateškog i posebnog interesa za RH

Tako je tržišna kapitalizacija Podravke udvostručena i iznosi oko 1.150.000 mln eura. Time je realna vrijednost Podravke, gledano ukupno sa svih aspekata vrijednosti kompanije, jako precijenjena. Koliko je poznato pravog interesenta odnosno kupca nije bilo ni kad je tržišna kapitalizacija bila upola manja, pa ta režija nema izgleda za realizaciju. Da se radilo o režiji govori i činjenica da su u danima pomame za dionicom Podravke cijenu dizali više kupci nego prodavatelji kupnjama velikih količina i u svakoj narednoj transakciji za euro ili 2 više. Tome nisu mogli odoljeti ni mali dioničari koji su se neminovno uključili psihologijom krda, što je cijenu dionice u 2023. g. gotovo udvostručilo. I sada svi zadovoljno trljaju ruke misleći na zaradu.

Kako mirovinska društva raspolažu novcem građana: Primjeri Podravke i Fortenove

Tako će se mirovinski fondovi hvaliti o visokoj zaradi svojim članovima, što je obmana članstva, jer to je još uvijek samo fiktivna zarada. Da bi ta zarada postala i stvarna treba dionice Podravke i prodati po toj cijeni odnosno dok joj je cijena na toj razni. A to je nemoguće, jer se ta cijena može puno brže vratiti na normalnu razinu, nego što je dignuta na tu razinu. A da se i ne govori o sve izvjesnijim političkim poremećajima u regiji i u svijetu i poremećajima na svjetskim burzama.

Tada se ta trenutna kapitalna dobit može ne samo vrlo brzo istopiti, već prijeći i u kapitalni gubitak, pa i veliki. Za sada su jedino menadžeri Raiffeisen dobrovoljnih mirovinskih fondova postupili mudro, prodajom dijela dionica Podravke i time realizirali zaradu odnosno kapitalnu dobit. A nije na odmet osvrnut se u prošlost i izvući pouke. Naime, cijena dionice još 2007. g. dosegnula je razinu od 645 kn, da bi u 2009. g. potonula do 176 kn. Razinu od 645 kn ponovno je dosegla tek 2021. g., dakle nakon čak 14 godina. U  razdoblju od 2008. g. do 2018. g. cijena joj se kretala u rasponu od 200 kn do 400 kn, 2019. g. i 2020. g. od 350 do 500 kn, da bi se tek u 2022. g. stabilizirala na cijeni od oko 600 kn. Danas je rizik za ponavljanje sličnog scenarija još veći, jer je tržište nestabilnije nego ikada ranije. 

Ovu izvanrednu priliku da poluče dobru zaradu nikako ne bi smjeli propustiti  mali dioničari, da im se ne dogodi to što im se već puno puta dogodilo, a to je gubitak ne samo zarade, već i značajnog, pa i velikog dijela uloga. Mirovinski fondovi ne mare previše, jer ne ulažu svoj, već tuđi novac, a ni za velike pogrešne investicijske promašaje i odluke nema za njih adekvatne odgovornosti.