Dijanović: Što radikalizira desne pojedince u Hrvatskoj?

dijanović
Foto: Davor Dijanović

Posljednjih dana – nakon što je na prosvjedu protiv HDZ-a uhićen pojedinac koji je u kućnoj izradi radio Molotovljeve koktele i slične preparate namijenjene potencijalnim terorističkim napadima – na medijsko-političkoj sceni sve se više problematizira pitanje postojanja radikaliziranih pojedinaca i skupina u našoj državi. Takvi narativi nisu klasični samo za Hrvatsku. Diljem Europe danas se sve više govori o radikalnim skupinama, no one se uglavnom odnose na teroriste islamističkog predznaka. Pored toga u manjem se broju govori i o radikalnim pojedincima i skupinama lijevog i desnog predznaka, piše Davor Dijanović za HKV.

Nema nikakve dvojbe da i u Hrvatskoj postoje radikalizirani pojedinci i skupine. Ipak, empirijski podatci su tu vrlo jasni: broj radikaliziranih pojedinaca i skupina u Hrvatskoj je, u usporedbi s drugim državama EU-a, znatno manji. Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja Europe, a do kada ćemo se moći hvaliti tim podatkom ostaje vidjeti. Migracije i u Hrvatsku su, naime, sve intenzivnije, a čak i lijevo-liberalni portali u posljednje vrijeme ukazuju na probleme koje imaju države kao što je Švedska koje su širom otvorile vrata migracijama iz afroazijskog svijeta.

Akcija i reakcija

Kao i u svakoj drugoj državi tako i u Hrvatskoj postoje radikali lijevog i desnog predznaka. Takvi su pojedinci i skupine predmet obrade i praćenja SOA-a, a kako bi se smanjio njihov utjecaj potrebna je deradikalizacija – kao najveći izazov svih protuterorističkih strategija – koja se odnosi na programe putem kojih se pojedince i skupine reintegrira u društvo i odvraća od nasilja.

Iako Hrvatska ima daleko bogatiju tradiciju lijevih radikala i terorista, bilo bi neozbiljno tvrditi da u Hrvatskoj ne postoje i pojedinci koji zastupaju radikalne desne ideje. No jednako je tako neozbiljno ne postaviti pitanje o tome gdje su mogući korijeni radikaliziranja pojedinaca desnoga političkog profila.

> Hodak za Narod.hr: ‘Velika je haranga protiv Franciškovića, to mi govori samo jednu stvar – da ga se boje’

Svako nasilje je potrebno bezuvjetno osuditi, no mišljenja sam kako se tu prije svega radi o zakonu akcije i reakcije. Naime, iako je Hrvatska ostvarila pobjedu u Domovinskom ratu mnogi relikti ne samo jugoslavenstva, nego i četništva i dalje su prisutni u Republici Hrvatskoj. Nedavno smo tako svjedočili četničkom derneku u Mirkovcima pokraj Vinkovaca na kojemu se pjevalo o „srpskom Kninu“,, a prošle godine je mladi Hrvat usred Hrvatske, u Starim Jankovima pretučen od strane čopora mladih Srba zbog Škorine pjesme „Mata“.

Jačanje četništva

U Borovu Selu i okolici danas imamo niz četničkih spomenika, a najpoznatiji je onaj Vukašinu Šoškočaninu. U Borovu Selu kad je Božić redovito se maše zastavama Republike Srbije. Tjednik „Novosti“, financiran novcem hrvatskih poreznih obveznika, redovito izruguje i difamira Domovinski rat, a čelnik Srba u Hrvatskoj Milorad Pupovac, čija je stranka dio vladajuće većine, u svakome sporu Zagreba i Beograda redovito staje na stranu potonjeg. Ovo su samo neki od primjera, a SOA u svojim godišnjim izvješćima redovito upozorava na jačanje četništva u Hrvatskoj.

Jasno je da nedovoljno snažne reakcije (da se Milorad ne naljuti) na velikosrpske ispade u Hrvatskoj stvaraju frustracije i osjećaj nepravde, a određene pojedince i radikaliziraju. Svaka akcija, ponavljamo, izaziva reakciju. I zato kad se govori o desnoj radikalizaciji u Hrvatskoj (zanimljivo, lijeva se redovito prešućuje) nikada ne treba smetnuti s uma da su najveći teroristi i radikali u povijesti moderne hrvatske države bili velikosrbi i četnici. Nedovoljan obračun s njihovim ostatcima u Hrvatskoj stvara velike frustracije, posebno kod ljudi koji su bili pogođeni ratom. U svakoj raspravi treba krenuti od korijena, a na žalost u Hrvatskoj je to velika rijetkost.

O autoru

* Davor Dijanović hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar i publicist. Četrnaest godina iskustva u online i tiskanom novinarstvu te digitalnim platformama. U rodnom Bjelovaru završio je opću gimnaziju, a na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu magistrirao međunarodne odnose i diplomaciju. Završio je Londonsku školu za odnose s javnošću, smjer Odnosi s javnošću i upravljanje reputacijom, a na Učilištu Petar Zrinski edukaciju za specijalista digitalnog marketinga. Od 2008. do danas objavio oko 1500 novinskih i publicističkih priloga o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stručnih radova. Posebna područja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, odnosi velikih sila i međunarodna sigurnost. Autor je knjige “Hrvatska u žrvnju Jugosfere” (2015.) i voditelj podcasta Geopolitički objektiv. U sezoni 2021. – 2022. vodio emisiju „Argumenti“ na Hrvatskom katoličkom radiju. Oženjen, otac četvero djece.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hkv.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.