Dr. Dražen Đurović, bivši zastupnik HDSSB-a u Hrvatskom saboru, osvrnuo se za Narod.hr na hrvatski obrazovni sustav, njegove mane i prednosti, ali i “obrazovnu reformu” pod palicom HNS-a, a čiji je jedan oblik – Škola za život – započeo u hrvatskim školama početkom nastavne godine 2018./2019.
S dr. Đurovićem razgovarali smo povodom njegove objave na Facebooku u kojoj je kao zabrinuti otac izrazio nezadovoljstvo požeškom gimnazijom te uputio kritiku njezinoj kvaliteti obrazovanja.
“Ne znam jel ovo po starom ili novom kurikulumu? Požeška gimnazija. Puno šupljeg hvalisanja, malo kvalitetnih rezultata. Učenici masovno pohađaju konzultacije, rezultati državne mature osrednji (a skrivaju ih kao zmija noge), a mali broj učenika upiše se na zbilja kvalitetne fakultete. Umjesto da rade na poboljšanju kvalitete same nastave, oni nezakonito prose novac od roditelja. Sam dopis je pun šupljih floskula i isprazne demagogije. Nije meni financijski problem dati 300 kuna za svoja dva gimnazijalca. Ali s radom i kvalitetom rada te gimnazije nisam uopće zadovoljan. Objavite javno rezultate s državne mature. Bez navođenja imena učenika. Možete točno locirati slabe karike u procesu učenja. Profesore koji loše rade. Natjerati ih da rade bolje i kvalitetnije. Mijenjajte ono što je bitno, a to su loši profesori i njihovloš rad. A nemojte palamuditi o EU fondovima. I donirat ću vam tisuću a ne 300 kuna. Ionako puno više potrošim na plaćanje konzultacija. Dakle, dajte vrijednost za novac”, napisao je na svom Facebook profilu dr. Đurović.
‘Nisam stručnjak, ali govorim na temelju svog dosadašnjeg iskustva’
“Sam sam na vlastitoj koži proživio sve karike našeg odgojno- obrazovnog sustava; od osnovne i sredne škole, preko fakulteta do doktorskog poslijediplomskog studija. Također, zadnjih 11 godina s troje djece školaraca proživljavam njihov hod kroz Scile i Haribde našeg školstva. Ukupno gledajući, naš obrazovni sustav ocijenio bih pozitivno i dao mu prolaznu ocjenu. Kao i svi drugi veliki državni sustavi, i obrazovni boluje od brojnih bolesti. Ali, funkcionira. Da li bi moglo bolje? Moglo bi puno bolje”, ocijenio je dr. Đurović na temelju svog dosadašnjeg iskustva, kako ističe.
Usporedivši vrijeme svog vlastitog školovanja te školovanje svoje djece, ovaj bivši saborski zastupnik primjećuje da se sama materija koju učenici prolaze u školama nije bitno promijenila. Dapače, povijest se uči na isti način kao prije tridesetak godina.
“Za razliku od vremena kad sam ja išao u školu, danas su razredi dvostruko manji, a satnica je oko 10% veća. Što znači da nastavnici; učitelji i profesori imaju puno više vremena da se posvete učenicima i studentima. Također, učenika i studenata je manje nego ikad, a onih koji ih obrazuju više nego ikad. Za očekivati bi bilo da je to urodilo i dvostruko kvalitetnijim rezultatima obrazovanja. Nažalost, koliko je meni poznato, to nije tako. Prateći, primjerice, gradivo povijesti u osnovnoj školi shvatio sam da su moja djeca učila povijest na isti način kao i ja prije 30 – 40 godina. Učili su o svemu, osim o hrvatskoj povijesti kojoj je posvećena jednako mala pozornost kao i u vrijeme komunizma. Zemljopis, koji sam ja nekad učio, oni danas, iz meni nepoznatih razloga, zovu geografija, i uče na isti način kao u vrijeme komunizma. Sve, samo ne Domovinu?”, primjećuje dr. Đurović.
Također, ističe, on se zalaže da rezultati Državne mature budu javno vidljivi i dostupni, uz zaštitu podataka učenika, a kao razlog navodi pohvalu uspješnim školama, a opomenu slabijim kako bi učinile više po pitanju poboljšanja rezultata.
“Uvođenje državne mature na završetku srednje škole znatno je pomoglo ujednačavanju i objektiviziranju ostvarenih rezultata u srednjoškolskom obrazovanju. Mislim da bi ti rezultati trebali biti javno dostupni. Ne mislim po imenima djece, već po rezultatima svih škola. Kao pohvala uspješnim i kao javna opomena slabijim školama da učine više u poboljšanju obrazovanja”, mišljenja je naš sugovornik.
Osvrnuo se i na tzv. obrazovnu reformu koju provodi HNS, a kako kaže, prati njezino uvođenje od samog početka. Međutim, na njezin račun upućuje kritike.
“Zahvaljujem Bogu da moja djeca završavaju osnovnu školu pa će ih ta reforma mimoići. Koliko mogu vidjeti, cijela se ta reforma bavi formom, a ne sadržajem. Visoko je ideologizirana i nije usmjerena prema onom što se meni kao roditelju čini najvažnijim. Neodoljivo me podsjeća na modernu „šuvarovštinu“, stariji dobro znaju o čemu govorim. Kad bi mene kao roditelja pitali, cijeli program, posebno osnovnog obrazovanja trebalo bi smanjiti, simplificirati i fokusirati na ono što je važnije, a sve ono što je manje važno iz programa maknuti. Mi i dalje djecu u osnovnim i srednjim školama obrazujemo da budu odlični natjecatelji u kvizovima kao što su Potjera i slično, a ne da budu kvalitetni mladi ljudi koji će se biti konkurentni na tržištu rada nakon srednje škole ili znati odabrati kvalitetan fakultet radi nastavka obrazovanja”, upozorava dr. Đurović te dodaje da su sami ciljevi HNS-ove reforme dobro postavljeni.
‘Škola za život’ HNS-ove ministrice: Pojedini učenici krenuli u školu bez ijednog udžbenika
Kao i obično, na papiru sve izgleda dosta odlično, kaže, jer, papir sve trpi.
“Problem je što su pustili samim profesorima da se razmašu i napišu sve što im je palo na pamet. Djece je sve manje, njih je previše i oni pokušavaju osmisliti što više programa kako bi kroz povećanje satnice zapravo očuvali vlastita radna mjesta. U konačnici, ova reforma neće donijeti ništa osim što će povećati satnicu i donijeti dodatna opterećenja učenika. Pa i otvoriti prostor za uvođenje 9. razreda osnovne škole, što je želja i ambicija lijevih političkih struktura još od zloglasnog bivšeg SDP-ovog ministra obrazovanja Vladimira Strugara, inače najnesposobnijeg ministra obrazovanja kojeg je Hrvatska ikad imala. Da, plan je prebaciti gradivo što više na laptope i tablete, pa će torba možda biti lakša, ali gradiva će biti više. A pitanje školske torbe malih đaka-prvaka je posebna priča. Dječica su mala i slabija nego prije, a torbe toliko otežale da su dodali na njih kotače pa ih jadna djeca više ne nose na ramenima, već vuku kao da idu na putovanje. Strašno za vidjeti. Sramota”, ističe naš sugovornik.
Što se visokog obrazovanja tiče, jednim od glavnih razloga za urušavanjem njihove kvalitete smatra nekontrolirano otvaranje veleučilišta po cijeloj Hrvatskoj.
“Kvaliteta provođenja nastave u mnogima od njih je nedopustivo niska. Nemaju vlastiti nastavnički kadar već u njima rade „putujući profesori“ ili ljudi ss završenim fakultetima, a bez visokih akademskih zvanja ili referenci. Zbog sve manjeg broja djece ne mogu više upisati dovoljan broj studenata pa sve puštaju samo da ne izgube studente. Otvaraju studije koji su posve nepotrebni na hrvatskom tržištu rada i postoje sami radi sebe i bave se samo time kako da osiguraju vlastite plaće a ne kako da stvore kvalitetne kadrove za potreba razvoja hrvatskog gospodarstva”, upozorava dr. Dražen Đurović.
HNS-ov Vrdoljak na plakatima predstavlja obrazovnu reformu kao svoj projekt i uspjeh!
Tekst se nastavlja ispod oglasa
