Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić izjavila je u nedjelju da je broj od 56 novooboljelih dobar jer pokazuje da se držimo stabilno, a porast broja umrlih je očekivan, dok velikom viješću smatra da se već nakon par mjeseci u SAD-u razvija izgledan kandidat za cjepivo.
“Broj novooboljelih je dobra informacija jer znači da se držimo stabilno, međutim, još je prerano za bilo kakvo opuštanje. Nažalost, broj umrlih se povećava i to smo očekivali – s trajanjem epidemije bit će sve više infekcija u rizičnoj skupini, kod ljudi koji mogu razviti teži oblik bolesti, koji može rezultirati smrću”, rekla je Markotić u emisiji HRT-a “Nedjeljom u 2”.
Preminule su još tri osobe koje su bile kronični bolesnici s određenim drugim bolestima, a Markotić je pojasnila kako se može znati je li osoba preminula od koronavirusa ili od neke druge bolesti.
“To je kombinacija. Da je osoba bila zdrava, možda ne bi umrla od nove bolesti, nego bi se uspjela izvući na blaži ili teži način. To su nagađanja. Znamo da kronične bolesti za većinu infektivnih bolesti predstavljaju visoki rizik”, rekla je.
Primjerice, ako osoba ima leukemiju, a zatim dobije Covid-19 i premine, osoba je umrla od koronavirusa, a leukemija je u tome pomogla.
Tijekom epidemije španjolske gripe iz 1918. ljudi nisu umirali samo zbog gripe, već i zbog prethodne četiri godine rata, gladi i iscrpljenosti te zato što je gripa uključivala i dodatnu infekciju bakterijskom pneumonijom uzrokovanu pneumokokom, a nije bilo antibiotika.
SAD razvija izglednog kandidata za cjepivo
Što se tiče cjepiva protiv koronavirusa, ponovila je da će trebati dulje vrijeme za njegov pronalazak, ali postoji izgledan kandidat za cjepivo koji razvija Nacionalni institut za zdravlje u SAD-u, najveća institucija na svijetu koja se bavi biomedicinskim istraživanjima, koja je prije desetak godina plasirala posebnu tehnologiju pomoću takozvane “messenger RNA”.
“Oni su pri prvoj kliničkoj fazi. Sve je to vrlo ubrzano jer ta moderna tehnologija omogućuje brži pristup. Vidjet ćemo hoće li to cjepivo proći dalje, ali je već velika vijest da nakon par mjeseci imamo ozbiljnog kandidata za možda uspješno cjepivo”, kaže Markotić.
Upitana za opetovane kritike o malom broju testiranja, istaknula je da dovršavaju analizu po kojoj se čini da su broj testiranja i pozitivnih bolesnika u negativnoj korelaciji, odnosno da su tamo gdje su puno više testirali imali manje pozitivnih rezultata.
Ponovila je da su nakon ulaska koronavirusa pojačali testiranja u zdravstvenom sustavu, a kako se virus širi po županijama tako se šire mreže laboratorija koji rade testiranja. Što se tiče asimptomatskih slučajeva, objasnila je da će te osobe razviti imunitet i štititi širu populaciju.
“Jedan od uzroka teže bolesti može biti veća količina virusa. Dakle, ta populacija ne mora nužno biti krajnje opasna i štetna. Ta populacija polako stvara imunost u široj populaciji i štiti one oko sebe. Naravno, ako se ne držite mjera i dođete preblizu onda će prenijeti bolest na vas”, objasnila je Markotić.
“Imunološki zavod je naš brend”
Na pitanje hoće li se angažirati na pokretanje Imunološkog zavoda u punom obliku te bi li Hrvatskoj taj Zavod u punom kapacitetu bio bitan s obzirom na situaciju, Markotić je rekla da je “Imunološki zavod naš brend”.
“I prije koronavirusa, unatrag 10 mjeseci, znam da se ozbiljno razmišljalo kako vratiti Imunološki zavod natrag, pa i od strane odgovornih ljudi u Vladi. A to nije jednostavno jer su ljudi otišli, a infrastruktura je zastarjela. Vjerujem, a o tome se i razgovara, da bi se kroz europske fondove moglo definirati gdje bi Imunološki zavod mogao naći svoju stratešku vrijednost”, dodaje. Kazala je i da je u Imunološkom zavodu četiri godine vodila odjel za kontrolu virusnih cjepiva i interferona, da je ondje radila na istraživanjima i puno naučila.
> Kako je godinama propadao Imunološki zavod koji bi bio koristan u borbi protiv koronavirusa?
> Je li akademik Vlatko Silobrčić – jedan od ‘grobara Imunološkog zavoda’?
> Dr. Capak: ‘Da funkcionira Imunološki zavod imali bismo puno manje problema’
Osvrnula se i na osvrt anonimne liječnice koja je izjavila da radi 24 sata, da nema uobičajenih sastanaka o pacijentima, da nitko nije posjetio pacijente na respiratorima te da ih Markotić nijednom nije posjetila. Ravnateljica Klinike kazala je da ona zna mnoge koji bi to opovrgnuli te je pojasnila da je ipak došlo do reorganizacije u kontekstu zajedničkog sastajanja jer se to ne smije u ovoj situaciji.
Upitana kako izgleda njena dnevna rutina, dr. Markotić je otkrila zanimljive detalje iz privatnog života.
“Sad ustajem u 6 ujutro, inače nisam baš ranoranilac, više volim kasnije navečer završavati razne poslove, pa malo dulje spavati, ali sad bi to bilo nemoguće. Idem u Kliniku, održavaju se brojni sastanci, konzultacije… Nitko se na sve ovo nije pripremio, u hodu smo morali raditi sve, i organizirati kako će funkcionirati Klinika i kako će Stožer.”
Na pitanje ima li unutar Stožera neslaganja i prijepora, odgovorila je:
“Svi slušamo jedni druge. Da bi postigli učinkovitost, morate slušati i uvažavati jedne druge. Naravno da ima diskusija i razmjene različitih mišljenja, ali slušamo se. Ja cijeli život živim dinamično, ali nikad nisam bila u nekom ovako dinamičnom odnosu.
Upitana skida li privatno obuću ispred svog stana kad dolazi kući, rekla je:
“Pokušavam biti racionalna, prebrišem ih i držim kraj vrata. Unutar stana, ne ispred. U stanu imam kutak sa svojim stvarima da se ne miješaju s ostalima. Ne treba biti ekstreman. Živim s majkom, koja je starija osoba, bilo me je strah i željela sam odseliti dok ovo traje, ali ona je inzistirala da sam s njom. U stanu zbog nje držim masku i distancu.”
Upitana kako sebe opisuje kao vjernicu uzvratila je “tako da se ne busam u prsa da sam to.”
“Živjeti po načelima kršćanstva je bitno”, ustvrdila je.
Stanković je podsjetio na izjavu da joj se “Bog očituje svaki dan”, pa je pitao kako to izgleda?
“To znači da čovjek smireno prihvaća i dobro i loše. Osjećam snagu koju imam iz toga. To je snaga koja mi se daje.”
Osvrnula se i na mišljenje imunologa Srećka Sladoljeva i dr. Lidije Gajski koji smatraju da je koronavirus neopasna epidemija i blaga bolest koju velika većina ljudi preboli.
“Ovo ozbiljno shvaćamo, vodimo se načelom da o stručnim stvarima razgovaramo sa stručnim ljudima. Ja ne znam što bih rekla, da pustimo slike iz Italije, New Yorka, da se vide crne vreće po hodnicima bolnica Čovjek nije broj. Samo zajedno složno i jedinstveno možemo raditi”, poručila je Markotić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa