Ustavni stručnjak i zastupnik Mosta Robert Podolnjak na televiziji N1 govorio je o Vladinom prijedlogu Zakona o financiraju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Pojasnio je da ponuđeno riješenje pogoduje velikim strankama te iznio koje bi promjene on predložio.
Predlaže da se u kratkom roku izmijeni ustavni zakon o referendumu i uvede međukorak – nakon prikupljenih 5 ili 10 tisuća potpisa inicijative bi mogle tražiti ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja, pa tek nakon te odluke krenuti u sakupljanje potrebnog broja potpisa za raspisivanje referenduma.
“Mislim da se to može vrlo lako urediti. Sada se Hrvatski sabor može obratiti Ustavnom sudu s pitanjem jesu li uspostavljene ustavne pretpostavke za raspisivanje referenduma, odnosno u vezi ustavnosti samog pitanja.
Promjenom te odredbe uz suglasnost, ja vjerujem, dvije trećine zastupnika, mi bismo mogli preformulirati tu odredbu na način da pojedina inicijativa, kada prikupi određeni minimalni broj potpisa, ima mogućnost zatražiti od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti pitanja, dakle, da se prije daljnjeg prikupljanja potpisa, može znati ustavni pravorijek. Po našem mišljenju, ustavnih stručnjaka, koji smo raspravljali o tome, minimalna brojka bi trebala iznositi između 5 i 10 tisuća potpisa- to je brojka koja pokazuje ozbiljnost inicijative. Dakle, ja predlažem da, unutar Odbora za Ustav poslovnik i politički sustav definiramo takvu odredbu. Kada pitate kolege iz drugih stranaka, svi su načelno za.”
Objavljivati imena donatora samo za donacije veće od 5000 kn
Također je govorio o tome da bi trebalo objavljivati imena donatora za referendum samo iznad određenog limita, npr. 5000 kn.
“Referendumske inicijative će morati javnosti podastrijeti podatke o donatorima. Sada je potrebno reći sljedeće: i kodeks dobre prakse i kasnije uredbe Vijeća Europe govore vam da te donacije moraju biti javne, ali iznad određenog iznosa. Dakle, da se javnost ne treba opterećivati malim donacijama, ispod određenog limita. Trebalo bi propisati limit iznad kojeg donacije moraju biti javne. Primjerice, u susjednoj Sloveniji, donacije iznad prosječne mjesečne bruto plaće referendumska incijativa mora javno objaviti. Kod nas bi ovaj iznos koji se predlaže, od 5000 kn, mogao biti jedan relevantan iznos.”
Također je iznio primjedbe:
“Incijative će morati raditi vrlo rigorozne financijske izvještaje, sve ono što rade političke stranke, a kod incijativa imamo neke specifičnosti- one se ad hoc stvaraju, u nekom kratkom razdoblju prije procesa prikupljanja potpisa. One nemaju logistiku, infrastrukturu, računovodstva, nemaju čak niti novac.”
Odredbe o referendumu u ovom Zakonu zapravo bi trebale biti dio Zakona o referendumu
Na pitanje o tome trebaju li se propisati neki “civilizacijski dosezi” o kojima ne bi trebalo raspravljati na referendumu, dr. Podolnjak je kazao:
“Postoje upute Vijeća Europe i njihovog pravnog tijela- Venecijanske komisije, i mislim da bismo, kada bismo slijedili te smjernice, vrlo lako definirali područja o kojima ne bi trebalo odlučivati na referendumu – određena temeljna ljudska prava i slobode.”
Također je kazao da odredbe koje ovaj Zakon predviđa o referendumima ne bi trebale biti dio tog zakona, nego trebaju zapravo biti dio Zakona o referendumu.
“Ovaj prijedlog zakona- to je jedan biser- predviđa da, nakon okončanja prikupljanja potpisa, ukoliko se referendum ne održi u roku od 6 mjeseci- račun za financiranje se gasi. To su neka apsurdna rješenja koja sada postoje u ovom zakonu, a koji je nepovezan sa drugim ključnim zakonima. Zato smo mi jučer predložili da odredbe o financiranju referenduma budu dio Zakona o referendumu.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
