Dr. sc. Marijan za Narod.hr: ‘BiH je opstala zahvaljujući HVO-u i pomoći iz Hrvatske’

Foto: Davor Marijan

U petak je obilježena 30. obljetnica osnutka Hrvatskog vijeća obrane, a ovog je tjedna obilježena i 30. obljetnica početka opsade Sarajeva. O ovim temama razgovaramo s povjesničarem s Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Davorom Marijanom.

Narod.hr: Obilježena je obljetnica osnutka HVO-a. Koliki je značaj i uloga HVO-a za opstanak BiH?

Dr. sc. Davor Marijan: Uloga HVO-a u opstanku BiH je iznimno velika. HVO je u početnoj fazi rata, uz pomoć iz Hrvatske, spriječio potpuno zauzimanje i razbijanje BiH od strane JNA i lokalnih srpskih snaga. HVO je početak otvorenog rata dočekao relativno dobro organiziran, posebice ako se usporedi s muslimansko-bošnjačkom vojnom silom. U početnoj fazi rata Hrvati u BiH su jedini pružili organizirani otpor koji je na dobrom dijelu ratišta bio učinkovit, te su braneći sebe dali vrijeme da se Bošnjaci pripreme i naoružaju za nastavak rata. A oni su u sklopu te pripreme i naoružavanja u travnju 1993. napali HVO i izazvali rat koji je trajao gotovo godinu dana.

Nema dvojbe da je Bosna i Hercegovina opstala zbog uloge HVO-a i pomoći iz Hrvatske, a to je nerazdvojivo jedno od drugoga.

U završnici rata, HVO je bio dio hrvatskih snaga koje su praktično dovele do Daytonskog sporazuma, uz pomoć Armije BiH koja je u toj fazi rata imala sporednu ulogu.

Narod.hr: Koliko su bitne operacije koje je HVO vodio u BiH za samu Hrvatsku?

Dr. sc. Davor Marijan: To je zajedničko ratište. Ne može se odvojiti BiH od Hrvatske što se u konačnici vidjelo 1992. i posebice u završnici rata. Jug Hrvatske je teritorijalno plitak i u zaleđu su mu područja s većinskim hrvatskim stanovništvom što je olakšavalo hrvatsku obranu s obje strane državne granice.

Hrvatska je pomagala Hrvatima u BiH što je posve razumljivo jer ni oni nisu sjedili skrštenih ruku u jesen i zimu 1991. Pomažući Hrvate u BiH, Hrvatska je čuvala svoje zaleđe u Dalmaciji. Zahvaljujući toj pomoći i hrvatskim pobjedama u travnju 1992. kod Šujice, Livna, prijevoja Stolovi između Stoca i Neuma, kao i sprječavanju JNA da zauzme Bosanski Brod u travnju 1992. BiH je doslovno opstala kao politički pojam. Zato te pobjede imaju strategijsko značenje i za Hrvatsku i za Bosnu i Hercegovinu.

Također, i završne operacije u BiH iznimno su bitne za Hrvatsku – Ljeto, Maestral, Južni potez… Na kraju krajeva, prodor u Knin kao srce srpske pobune u Hrvatskoj je išao preko Livanjskog polja preko operacijskog ciklusa koji je počeo potkraj studenoga 1994.

Narod.hr: Završnu vojna operacija u BiH, Južni potez, koju je vodio HV i HVO je zaustavila je međunarodna zajednica, iako su snage HVO-a i HV-a bile pred Banjom Lukom. Zašto je operacija zaustavljena?

Dr. sc. Davor Marijan: Te završne operacije, Maestral i Južni potez imale su svrhu postići teritorijalnu ravnotežu u BiH. Američka diplomacija je iza kulisa vodila tu priču, a hrvatske snage su je provodile na terenu uz pomoć ABiH. Svrha je bila zauzeti i osloboditi dovoljno teritorija da se može pregovarati sa Srbima. Međunarodni akteri su tada već odlučili da Srbi neće biti potpuni gubitnici u ratu i bili su spremni „trgovati“ s njima, a „trgovalo“ se uglavnom s teritorijem koji su hrvatske snage zauzele u zapadnoj i dijelu središnje Bosne. Potpuni slom nije odgovarao međunarodnoj zajednici, a, iz današnje perspektive, ni Hrvatima.

Narod.hr: Ovaj tjedan je obilježena i 30. obljetnica početka opsade Sarajeva. Negdje se taj datum navodi i kao početak rata u BiH, međutim, ratna su djelovanja počela već 1991. kada je JNA, krečući se u napad na Dubrovnik, napala sela općine Ravno…

Dr. sc. Davor Marijan: Od rujna 1991. BiH je u ratu. Putem teritorija i nekoliko desetaka tisuća vojnika, kroz pričuvu JNA i dio Teritorijalne obrane, BiH ratuje protiv Republike Hrvatske. U ratu, na obje strane bilo je i Muslimana – Bošnjaka, dok se glavnina držala čuvene izjave Alije Izetbegovića „Ovo nije naš rat“. Kako nije? Ratuje Teritorijalna obrana BiH, s teritorija BiH se napada Hrvatska. Zbog bosanskohercegovačkih Hrvata, Hrvatska nije proglasila BiH agresorom, iako je za to bilo dovoljno temelja.

Iz Izetbegovićevog stava da to nije njihov rat izlaze i kasnije bošnjačke interpretacije prema kojima rat u BiH počinje tek s opsadom Sarajeva početkom travnja 1992. Već u listopadu 1991. Hrvati su napadnuti u Ravnom. Zatim su se u ožujku 1992., mjesec dana prije opsade Sarajeva, vodile borbe oko Bosanskog Broda, a u travnju su slijedile one presudne bitke koje sam naprijed spomenuo. No, to se u većini bošnjačkih interpretacija sustavno ignorira jer dovodi u pitanje konstrukt po kojem je HVO samo udruženi zločinački pothvat i ništa više.

Narod.hr: Opsada Sarajeva je jedna od najduljih opsada u povijesti modernog ratovanja. Kako se Sarajevo uspjelo toliko dugo održati?

Dr. sc. Davor Marijan: Iako su ga tri godine držali u blokadi, Srbi nisu nikada planirali zauzimanje cijelog Sarajeva, oni su htjeli dijelove grada u kojima je bio visok postotak srpskog stanovništva. Uoči rata u općini Sarajevu je živjelo najviše Srba u BiH i jedan od njihovih ratnih ciljeva bila je podjela grada, bez obzira što su Bošnjaci bili većina. Ne treba zaboraviti da je u odnosu na druge dijelove BiH i Hrvata bilo mnogo u Sarajevu, premda su u općem postotku bili ispod 7 posto.

Srpski interes je bio blokirati Sarajevo, pokušati ga podijeliti i u sklopu toga su ga držali u okruženju pa su realno na tom dijelu ratišta imali više uspjeha od Muslimana – Bošnjaka. Mislim da tu treba postaviti i pitanje kako to da muslimansko-bošnjačke snage nikada nisu uspjele deblokirati grad. Zašto im je bilo bitnije ratovati s Hrvatima u drugim dijelovima BiH nego se koncentrirati na deblokadu Sarajeva?

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.