Hrvatska ide prema neradnoj nedjelji, odnosno smjerom polovice država EU u kojima je rad trgovina nedjeljom ograničen, uz izuzetke kioska, pekarnica, trgovina na crpkama, kolodvorima.
Glasnogovornik Vlade Marko Milić potvrdio je za Večernji list da pripremaju zakon kojim će se regulirati rad nedjeljom, vodeći računa o balansu između rada, odmora i provođenja vremena u krugu obitelji i najbližih.
– Konačan prijedlog te određivanje konkretnog broja neradnih nedjelja još se definira i Vlada će o tome razgovarati sa socijalnim partnerima. Resorni ministri Aladrović i Ćorić sastat će se ovaj tjedan s predstavnicima Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Sindikata trgovine u vezi s tom temom, a održavat ćemo i dijalog s poslodavcima – ističe Milić i dodaje da se oko neradne nedjelje politički stav HDZ-ove Vlade nije promijenio jer žele da bude neradna. Analizirali su europske prakse te će se pronaći najbolje rješenje.
> U ime obitelji već tri godine od Plenkovićeve Vlade traži neradnu nedjelju
> Tko (ne)radi nedjeljom u Europi? Većina ima neradni dan ili poslodavac mora platiti dvostruko više
Palić: Ograničavanje rada nedjeljom u skladu je s Ustavom
Reguliranje odnosno ograničavanje rada nedjeljom u skladu je i s Direktivom o ravnoteži poslovnog i privatnog života koju je lani usvojio EP i koja mora biti implementirana u zakonodavstva članica do 2022. Neravnotežom između poslovnog i privatnog života osobito su pogođeni radnici u maloprodaji u kojoj u nas radi oko 82.000 tisuće žena. Ako imaju samo jedan slobodan vikend mjesečno, čime se nedavno hvalio predsjednik uprave jednog trgovačkog lanca, jasno je da nemaju ravnotežu između poslovnog i privatnog života i da trpe i oni i djeca s kojima ne mogu provoditi vikende.
Rad nedjeljom, uz neke izuzetke, brane Njemačka, Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Luksemburg, a propisani broj nedjelja godišnje u kojima trgovine mogu raditi imaju Poljska, Nizozemska, Slovenija, Španjolska… Izvan EU Norveška, a u Švicarskoj trgovine ne rade nedjeljom. Ustavni sud je dvaput ukidao zabranu rada nedjeljom jer razlozi za zabranu nisu bili dobro obrazloženi. Ističe to i ustavnopravni stručnjak Mato Palić.
– Ustavni sud nije rekao da se ne može zabraniti rad nedjeljom uz izuzetke ili ograničiti ga, ali moraju biti navedeni opravdani razlozi za to. Zakonodavac mora pronaći ravnotežu između ograničavanja poduzetničkih sloboda i zaštite prava radnika. Stvar je modaliteta i argumentacije zbog koje se brani odnosno ograničava rad nedjeljom, što se svakako može obrazložiti zaštitom privatnog i obiteljskog života radnika i njihova zdravlja, a da se s druge strane poslodavcima omogući da rade određeni broj nedjelja godišnje. Vjerojatno će se odrediti konkretan broj radnih nedjelja u godini, njih 12,13, a poslodavcima će biti omogućeno da izaberu koje će nedjelje raditi u godini, pa će sukladno tome, kad im je najveći promet, odabrati radne nedjelje, recimo u sezoni ili prije Božića i tijekom novogodišnjih praznika. Takvo ograničavanje rada nedjeljom u skladu je s Ustavom – kaže Palić, koji je i prije isticao da ne može proći na Ustavnom sudu opća zabrana rada nedjeljom, ali može zabrana rada u trgovini uz izuzetke poput pekarnica, kioska…
Palić napominje da odluka Ustavnog suda da je zabrana rada trgovina nedjeljom zbog epidemioloških razloga bila legitimna, ali ne i razmjerna, nema veze s ograničavanjem rada nedjeljom. Dodaje i da Ustavni sud Slovenije nije dirao u odluku o zabrani rada nedjeljom, donesenoj zbog epidemioloških razloga.
Inače, usklađivanje obiteljskih obveza i rada jedno je od prioritetnih društveno-političkih pitanja za EU, koje su neke države davno riješile, stoga je i usvojena Direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života. Ona će omogućiti, među ostalim, roditeljima da zatraže fleksibilno ili skraćeno radno vrijeme, rad od kuće ondje gdje je moguć kako bi uskladili radne i obiteljske obveze. Jasno je da je u pozadini te Direktive i svijest da je EU suočen sa starenjem stanovništva, sve manjim brojem rođene djece, što će izazvati ekonomske potrese i neodrživu socijalnu državu, pa je nužno poboljšati položaj zaposlenih roditelja jer nije realno da će imati više djece ako su na poslu po cijele dane.
Većina zemalja u EU ima definiran broj radnih nedjelja
1. U Austriji se trgovine zatvaraju subotom u 18 sati i ne rade do ponedjeljka. Rad trgovina u toj zemlji ograničen je na 72 sata tjedno.
2. U Njemačkoj nedjeljom rade samo trgovine na crpkama, kolodvorima i aerodromima, jedino trgovine u Berlinu rade 10 nedjelja godišnje
3. Niz država Europske unije ima definiran broj radnih nedjelja godišnje, pa ih je tako u Poljskoj sedam, Španjolskoj osam, u Nizozemskoj 12.
Udruga U ime obitelji pozivala da se radnicima omogući neradna nedjelja i blagdani
Podsjetimo, udruga U ime obitelji godinama poziva poslodavce velikih trgovačkih lanaca, kao i poslodavce svih nenužnih djelatnosti u Hrvatskoj, da omoguće svojim zaposlenicima da nedjelje i blagdane mogu provesti sa svojim obiteljima, a ne na radnom mjestu.
-U ime obitelji je zajedno sa sindikatima i Savezom za nedjelju opetovano isticala da je dio od 180.000 radnika u trgovinama, koji ionako imaju radni tjedan od 6 dana, prisiljavano raditi nedjeljom, uz nisku ili nikakvu naknadu. Promijenjeni način života, uzrokovan epidemijom, potvrdio je da se građani mogu organizirati i odlaziti u trgovinu u vremenu radnog tjedna, te da rad nedjeljom i blagdanom, čak i u ekstremnim uvjetima, nije neophodan za funkcioniranje trgovina i opskrbu stanovništva, priopćila je udruga.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Prije više od dvije godine udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao M. Mrsić , a zatim G. Maras, taj prijedlog su blokirali ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30%. Međutim, Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom.
Istovremeno, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
